Dostupni linkovi

logo-print

Vjerski velikodostojnici: Zabrana vjerskih obilježja ishitrena


Sa protesta na Dan hidžaba, Sarajevo, 1. februar 2016

Sa protesta na Dan hidžaba, Sarajevo, 1. februar 2016

Odluka Visokog sudijskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH da osobe koje rade u pravosuđu ili su svakodnevno vezane za sudske procese ne mogu više nositi vjerska obilježja ili ispoljavati svoje osobne svjetonazore izazvala je brojne reakcije u BiH. Predstavnici vjerskih zajednica su jednoglasni - odluka Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća je ishitrena i ovakve odluke ne sprovode ni daleko liberalnije zemlje.

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće smatra da je u Bosni i Hercegovini, jednoj sekularnoj ali i religioznoj zemlji, sasvim opravdano donijeti odluku da osobe koje rade u pravosuđu više ne smiju imati ili nositi neko od vjerskih obilježja. Zabrana se odnosi i na žene koje nose hidžab.

Odluka VSTV-a ujedinila je posljednjih dana u Bosni i Hercegovini pripadnike različitih vjera. Evo kako je tu odluku prokomentirala profesorica Mirsada Nurdin Agović:

„Hidžab ne možemo smatrati vjerskim obilježjem, mi ga ne možemo pred Sudom skinuti, ne može se to tako uraditi, kao što, recimo, i sa postom ne bi bio slučaj. Ne možete vi postiti do Suda, pa uđete u Sud, popijete kaficu, pa izađete iz Suda i nastavite postiti“, konstatovala je profesorica.

Ovakva odluka nije jasna ni fra Franji Niniću:

„Kod nas, u ovom našem društvu, kakvo je podijeljeno, svako zadiranje u religiozna prava shvaća se na više razina. Neki bi možda htjeli da se mi vratimo u neke zatvorene sustave koji su smatrali da vjera ili uopće svjedočenje vjere spada u neku čisto privatnu sferu, a da u javnom prostoru, pa bilo to sudstvo, bila to javna uprava, nemaju ljudi pravo svjedočiti svojoj vlastitoj vjeri“, kaže fra Franjo Ninić.

Rade Krulj, paroh mostarski, također je mišljenja da je odluka VSTV-a ishitrena. Smatra da sve jednostrane odluke mogu biti problematične, posebice u društvu kakvo je bosanskohercegovačko.

„U mnogim zemljama se prilikom davanja zakletve stavlja ruka na Sveto pismo ili Bibliju. Zato bi trebalo u ovoj zemlji, koja je multireligiozna, multivjerska, multinacionalna, napraviti jedan dobar dijalog i donijeti dobre odluke, dobre zakone i dobra pravila, koja će afirmisati vjerske slobode, ali i nezavisnost i efikasnost sudova. Ja koliko znam, nijedna vjera, hrišćanstva istočnog i zapadnog i islama, ne uči i ne naučava pristrasnost. Naprotiv, osnovni postulat svih vjera jeste pravednost, jeste sloboda, jeste ljubav“, podsjeća paroh Krulj.

U Minhenu je sada aktualan sudski proces Perkoviću i Mustaču. Na zidu sudnice je obješen križ. Emir Kovačević, pravni ekspert, ističe kako se u drugim zemljama ovakvim pitanjima vode dijalozi, te da je u zemlji poput Bosne i Hercegovine itekako sazrelo vrijeme da se otvori jedna takva tema.

„Ne treba to ništa dramatično doživljavati. To je sasvim u redu, u jednom demokratskom društvu da svi sektori društva sučele svoja razmišljanja, u interesu kako državnih institucija, tako i građana. Mi sad ne pričamo samo o vjerskim obilježjima u pravosudnim institucijama. Mi govorimo ustvari o modelu sekularne države, koji još uvijek nismo definisali. I ovo je prilika da mi definišemo naš model, da iznađemo naš put sekularne države, ali to trebaju uraditi građani i ovi legitimni predstavnici u parlamentima, a ne samo neko usko društvo ili uski krug ljudi, kao što je ovo Visoko sudsko tužilačko vijeće“, ocjenjuje Kovačević.

Iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH ističu da se odlukom tražilo poštivanje Zakona o sudovima Federacije BiH iz 2003. godine, jer se, zapravo, problem pojavio u Federaciji, gdje su uposlenici pravosudnih institucija za vrijeme radnog vremena odlazili na vjerske obrede.

Ružica Jukić, dopredsjednica VSTV BiH, navodi da su ovakav zakon donijele parlamentarne stranke koje su i danas na vlasti. Politički predstavnici su, zapravo, izglasovali izričitu zabranu vjerskih obilježja u sudovima.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG