Dostupni linkovi

logo-print
Osim što imaju bliske veze sa političkim elitama balkanskih dražava, gdje se ne rijetko miješaju u brojna svetovna i politička pitanja, vjerski lideri I njihove vjerske zajednice iskoristile su tu poziciju za bavljenje raznim vrstama djelatnosti. Od humantarnih pod čijom se krinkom ne rijetko obavljaju razne, često sumnjive transakcije, do brojnih drugih poput gradnje hotela u elitnom priobalnom pojasu.

Kako se vjerske zajednice na Balkanu bave biznisom i imaju li države kontrolu nad njihovim poslovanjem ?

Niko još u Crnoj Gori nije utvrdio niti pokušao da provjeri koji su putevi ogromnih količina novca, a koji broje milionima i godinama unazad slivaju u Manastir Ostrog. Poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije je, pak, odmah po završetku Hrama u Podgorici, krenuo u novi graditeljski poduhvat hotela, vila i poslovno-stabenih objekata na crnogorskoj obali.

Pitanje poslovnih aktivnosti vjerskih zajednica u Crnoj Gori tako s vremena na vrijeme dospijeva u centar pažnje i to uglavnom na relaciji između Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve koja gazduje svom imovinom nekadašnje autokefalne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Iz Crnogorske pravoslavne crkve konstantno upozoravaju na, po njihovoj ocjeni, uzurpaciju te imovine od strane SPC koju optužuju i za nezakonito poslovanje i iznošenje miliona eura iz Crne Gore. Država se, brani ne miješanjem u aktivnosti vjerskih zajednica. Naprotiv, umnogome je za ove 24 godine vlasti ista vladajuća garnitura u Crnoj Gori i omogućavala SPC da upisiju imovinu na svoje ime po želji, piše u tekstu "Vjerske zajednice u Crnoj Gori: Čudni su putevi novčani"
Esad Krcić.

Ni u Srbiji nije bolje, a i tamo je glavna ista vjerska organizacija. Netransparentno finansiranje, ulaganja u luksuzne hotele na crkvenom zemljištu, vozni park na kojem bi pozavidio prosječni građanin Srbije, samo su neke od intriga koje se povezuju sa velikim verskim zajednicama u Srbiji, prvenstveno sa onom najdominantnijom: Srpskom pravoslavnom crkvom. Luksuz i duhovnost, čini se, idu ruku pod ruku, i to u zemlji u kojoj 100.000 živi ispod granice siromaštva.

A kako to izgleda pročitajte u tekstu "SPC i biznis: Uskliknimo s ljubavlju 'svetoj nekretnini'" Dušana Komarčevića.

Ni vjerske zajednice u Hrvatskoj ne vole baš govoriti o svojim poslovnim aktivnostima, a i država ih previše i ne pita. Zlouporabe i afere, uglavnom, otkrivaju novinari, kao i aferu 'Pokora', o poslovanju desetak preduzeća povezanih s Dubrovačkom biskupijom preko kojih su se u nekoliko godina okrenuli i, navodno, 'oprali' milijuni kuna. Kako piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu "Katolička crkva u Hrvatskoj: Biznis između dvije mise" slučaj se istražuje, a biskup Mate Uzinić ispričao se, nedavno, vjernicima zbog poljuljanog povjerenja u Crkvu.

U BiH je propisno da vjerske zajednice ukoliko žele osigurati finansijsku održivost moraju se baviti i poslovnim aktivnostima. Sva ova pitanja regulisana su pozitivnim propisima, tako da i sve vjerske zajednice u BiH, ako se bave privrednim djelatnostima, kao i ostali poslovni subjekti podliježu plaćanju poreza. Iako postoje primjeri lošeg poslovanja, ni entitetske ni državne vlasti ne bave se tim problemima, jer su im im vjerske zajednice partneri u rješavanju brojnih socijalnih problema građana.

Kako pročitajte u priči "Vjerske zajednice u BiH: Crkve prisiljene da izađu na tržište" Erduana Katane.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG