Dostupni linkovi

logo-print

Vjera i nacija - dominantne vrijednosti bh. omladine


Prizor sa Pala, avgust 2013.

Prizor sa Pala, avgust 2013.

U Bosni i Hercegovini teško se može ustvrditi da mladi ljudi imaju konzervativnije ili liberalnije stavove i uvjerenja od svojih roditelja. Sagovornici RSE tvrde da većina mladih ima konzervativnije stavove od svojih roditelja i to ona koja se odnose na etničku, nacionalnu ili vjersku pripadnost ili uvjerenje. Međutim, sposobnosti mladih za učenjem novih vještina su mnogo izražajnije u odnosu na njihove roditelje. Stručnjaci smatraju da je rat, ali i sve što prati period poslije rata, uveliko formirao stavove omladine u Bosni i Hercegovini.

Marija, djevojka iz Sarajeva, rođena je tokom rata u BiH. Smatra da ona, ali i većina njenih vršnjaka, imaju liberalnije stavove u odnosu na njihove roditelje. Kaže da je to prvenstveno zbog razlike u godinama, ali i zbog dostupnosti svih informacija na Internetu, za koje su bili uskraćeni njihovi roditelji.

„Danas je drugačije vrijeme, više se mladi ljudi druže. Nestale su gotovo sve razlike. Društvene mreže utječu na to i nije toliko strašno, kao što je bilo prije, ako neko ostane sam, neudat ili neoženjen. Prije je to bila sramota. Danas se mnogo liberalnije gleda na sve veze. Brak ne predstavlja ono što je prije predstavljao. Toliko stvari više nije sramota, kao što je bile prije“, navodi Marija.

Iako je Nina još uvijek mala djevojčica, Dženana Alađuz kaže da već sada primijeti da njena kćerka drugačije razmišlja i vrednuje ljude, stvari i pojave.

„Između nas dvije je razlika 35 godina. Čini mi se da je ona sada, sa pet godina, pametnija nego ja sa 40. Brže usvaja stvari i brže se snalazi. Puno pametnije razmišlja. Razmišlja da sebe zaštiti, a ne da zadovolji čitav svijet. Ona sluša svjetske pjevače i grupe, a meni su Lepa Brena i Miroslav Ilić bili vrh. Ja sam išla za ukusom roditelja, a ona ide za svojim ukusom“, kaže Alađuz.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Ipak, smatra ona, kroz svakodnevni rad sa mladim ljudima, primjetne su brojne razlike između mladih i njihovih roditelja. Zanimljivo je, tvrdi Dženana, da naprimjer jedna mlada osoba istovremeno je, po nekim pitanjima veoma liberalna, a po nekima, pak, jako konzervativna.

„Oni puno bolje shvataju nego mi stariji, puno su fleksibilniji, pametniji, sposobniji da pronađu rješenje. Ne smeta im da rade 24 sata i još poslije toga da odu negdje u provod. U stavovima i vjerovanjima vidim da su rigidniji nego mi. Mladi se vraćaju nekoj tradiciji, koja je možda prije iz nekog XVIII vijeka nego XXI. Što se tiče zaštite nacionalnog identiteta, tu su gori od naših političara“, ocijenjuje Dženana Alađuz.

Mladi u Bosni i Hercegovini danas su suočeni sa brojnim problemima, ali i izazovima, koje nisu imali njihovi roditelji. Iz toga proizilaze i razlike u njihovim stavovima, tvrdi Tarik Kapetanović iz Instituta za razvoj mladih KULT, iz Sarajeva.

„Na osnovu naših istraživanja, ne možemo reći da je nešto konzervativnije ili liberalnije. Vremena su se promijenila. Naši roditelji su živjeli u potpuno drugom sistemu. Nisu razmišljali o nekoj egzistenciji, znali su da su njihova radna mjesta osigurana, znali su kako i na koji način će zaraditi za stan ili za krov nad glavom. Mladi danas razmišljaju o svim tim pojedinostima, koji su krucijalna životna pitanja i ne mogu da razumiju svoje roditelje“, ističe Kapetanović.

Upravo u tome, smatra on, leži odgovor na pitanje zašto je sistem vrijednosti kod mladih umnogome drugačiji od sistema po kojem su odrastali i živjeli njihovi roditelji.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„Ako govorimo o materijalnom sistem vrijednosti, starije generacije su bile potpuno rasterećenije određenog pritiska, vrijednovali su stvari na drugačiji način. Mladi danas moraju krvavo da zarade svoj hljeb. Zbog toga je i sistem vrijednosti poremećen. Oni trostruko vrednuju, i svoj rad i sve ono što su doprinijeli izravnim radom u društvenoj zajednici“, navodi Tarik Kapetanović.

Bh. mladi jesu liberalnijih pogleda na život, smatra sociolog Abdel Alibegović.

„Imaju slobodnije poglede na određene životne teme u odnosu na svoje roditelje. To su pitanja politike, vlasti, seksualnog ponašanja i, naravno, pitanja religije“, konstatuje Alibegović.

Profesor Alibegović navodi kako su istraživanja, koja su rađena u BiH, pokazala da su mladi slobodniji po pitanju seksualnog ponašanja.

„Poseban vid, gdje se ističe taj liberalni ili slobodniji pristup mladih ljudi, u odnosu na njihove roditelje i starije generacije, su po pitanju seksualnog ponašanja i pogleda prema politici i samom pitanju vlasti. Po pitanju religije, rješenja nisu jednoznačna jer je XXI stoljeće, stoljeće religije. Imamo određena istraživanja, po kojima su mladi, čak i tradicionalniji od svojih roditelja“, tvrdi Alibegović.

Ratna, ali i poratna dešavanja u Bosni i Hercegovini uveliko su odredila stavove i uvjerenja mladih. Uticaj okoline i nastojanje da se bude prihvaćeno u podijeljenom društvu, kakvo je bosanskohercegovačko, pritisak je za većinu mladih, smatra psihologinja Sabina Husić - Zijadić. Sve to navodi mlade da o nekim stvarima i nemaju baš otvorena mišljenja i liberalne stavove.

„Obzirom da je u cijelom društveno stanje takvo da dosta okolina utiče na stvaranje naših stavova i mišljenja po pitanjima nekih društvenih okolnosti i shvatanja. Mladi ponekad bivaju konzervativniji po pitanju neke nacionalne i vjerske pripadnosti, te pripadnosti određenoj grupaciji, recimo navijačkoj“, kaže Husić - Zijadić.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Iako se često čuje da današnja omladina nema sistem vrijednosti, to smatra profesor Abdel Alibegović, ne može biti tačno, jer svako društvo ima sistem ili više sistema vrijednosti. On tvrdi da mladi danas drugačije vrednuju ljude, stvari i pojave, nego što su ih vrednovali njihovi roditelji.

„Danas se sistem vrijednosti opisuje da ništa nije sveto, sve je bruto i neto i sve je zabava. Ukoliko bi smo pristupili onome što obilježava sistem vrijednosti danas, mnogi bi rekli da je to to. Naravno, sistem vrijednosti je nešto što se konstantno gradi i što je podložno transformaciji. Svi zagovornici koji kažu da nema sistema vrijednosti, da je okrenut naopako i da smo na nekom moralnom dnu, itekako trebaju da preispitaju svoje stavove“, navodi Alibegović.

Tranzicijska društva suočena su sa brojnim promjenama, kojih većina građana nije ni svjesna. To se najbolje vidi u ponašanju mladih. Svjesni kako žive njihovi vršnjaci u Evropi, oni se bore biti dio savremenog svijeta, a bh. društvo, tvrdi Sabina Husić - Zijadić, nije bilo spremno odgovoriti na sve promjene koje su ga zadesile.

„Povremeno porodica, roditelji, ali i ove uže strukture društva, kao što je obrazovni sistem, nisu bili dovoljno spremni da dočekaju takvu brzinu promjena i da budu spremni da amortizuju sve ono što takve promjene nose u mladim ljudima, da im ponude neke bezbjednije načine prihvatanja novih stavova, mišljenje i uvjerenja“, zaključuje psihologinja Sabina Husić - Zijadić.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG