Dostupni linkovi

logo-print

Visoka korupcija nekažnjiva u Crnoj Gori


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Nakon izvještaja Evropske komisije o napretku u kojem je iznesen presjek stanja u svim oblastima u Crnoj Gori, Evropska Unija konkretizuje obaveze koje bi Crna Gora trebalo da sprovede u narednom periodu. Da li će biti odgovora sa druge strane, odnosno da li će zvanična Podgorica pokrenuti mehanizme u cilju ispunjenja prioritetnih obaveza?

Presude u slučajevima korupcije na visokom nivou su nešto što Evropska unija očekuje od Crne Gore, poruka je šefa Delegacije EU Mitje Drobniča koji je u razgovoru sa crnogorskim pregovaračima istakao da je Evropskoj Uniji je najviše zasmetalo to što u Crnoj Gori dosad nije bilo finansijskih istraga kao ni instrumenata za trajno oduzimanje imovine. Na skupu u Podgorici u utorak još se moglo čuti da Crna Gora kasni u usvajanju sistemskih zakona među kojim su Zakon o sprječavanju korupcije, o finansiranju političkih partija, specijalnom tužilaštvu i lobiranju. U Vladi priznaju kašnjenje.

„Možda malo kasnimo ali mislimo da smo u samom finišu i da će ovi zakoni biti usvojeni do kraja godine. Mogu da kažem da je Vlada već ponudila svoj tekst zakona Skupštini, da je to sad u rukama parlamenta. Svjesni smo da ne treba samo mijenjati zakone već da treba jačati naše resurse“, kaže pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević.

Na pitanje da li će zvanična Podgorica pokrenuti mehanizme u cilju ispunjenja prioritetnih obaveza, posebno onih koje su vezane za korupciju, predstavnici političkih partija razičito odgovaraju. Predsjednik odbora za evropske integracije Slaven Radunović iz Demokratskog fronta vjeruje da u Vladi Crne Gore nema političke volje za sprovođenje reformi u svim oblastima, jer bi njihovim sprovođenjem vladjuća koalicija doživjela političku štetu:

„Problem je taj što gospodin Đukanović i njegova Vlada ne žele da izgube poluge kojima drže Crnu Goru zarobljenu već 25 godina. Sve dok to ne shvate naše kolege iz Evropske komisije, oni će da se čude, dnevno da nas podjećaju, da od nas traže da se promjenimo....Međutim kao što ste čuli od gospodina Đukanovića njega i DPS je već ushvatio zamor od evro integracija, jer je svjestan činjenice da više nema zamajavanja ni građana ni Evropske komisije, već da se mora krenuti u konkretne zadatke. Ja lično mislim da Vlada gospodina Đukanovića za to nije sposobna, tačnije nema političku volju za takve reformske poteze jer bi sami sebi odsjekli granu na kojoj sjede i više ne bi bili vlast u Crnoj Gori.“

U Demokratskoj partiji socijalista smatraju da je i do sada Crna Gora bila odgovorna prema Evropskoj Uniji i obavezama iz oblasti vladavine prava, kaže Predrag Sekulić:

Nikada do sada nismo izbjegavali evropske obaveze, to nećemo raditi ni ubuduće. I naravno ukoliko se ispostavi da prije svega naš pravni sistem iliono što se radi u Crnoj Gori nije u skladu sa onim što je evropska praksa i što je evropski standard, apsolutno mislim da neće biti nikakvog razloga i ne postoji niko ko ne bi bio spreman da to apsolutno ispoštuje.“

Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje je analizirala nerealizovane obaveze iz programa pristupanja, gdje se došlo do zaključka da ni u normativnom dijelu preuzete obaveze iz pregovaračkog procesa u velikoj mjeri nisu ispunjene, pa je postavljeno pitanje da li Vlada namjerno usporava evropske integracije. Boris Marić član pregovaračkog tima za poglavlje 23 smatra da će Crna Gora morati da sprovede praksu kakvu sprovode države regiona.

„U ovom trenutku vidjećemo kakva je prje svega politička volja da se otvori proces jer je on neophodan. Vidimo šta se događa u Hrvatskoj, slučaj Bandić, slučaj gradonačelnika Zagreba... znamo da su oni procesuirali i pravosnažno osudili svog premijera. Jednostavno Crna Gora će morati da krene sa mrtve tačke. Crna Gora nema mjerljive rezultate, pa ni minimalno potrebne u borbi protiv visoke korupcije. Ono što zabrinjava je, da mi u ovom trenutku nemamo sve potrebne pretpostavke za tu borbu, posebno u ovom institucionalnom pa donekle i u normativnom smislu, što su takođe obaveze preuzete kroz pregovarački proces“, zaključuje Marić.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG