Dostupni linkovi

Sporni aspekti Kusturičinog Andrićgrada


Emir Kusturica na prezentaciji projekta, Beograd, juni 2011

Emir Kusturica na prezentaciji projekta, Beograd, juni 2011

U Višegradu je na dijelu Sportskog centra "Ušće" položen kamen temeljac za gradnju Andrićgrada, koji će biti građen po ideji režisera Emira Kusturice, a uz finansijsku pomoć Vlade Republike Srpske.

Kamen temeljac za Andrićgrad položen je uz performans sa simfonijskim orkestrom, kantatom Karmina Burana, i uz zvuk bagera i kamiona na gradilištu.

U gradu gdje je nekoć srušena bista nobelovca Ive Andrića, prema onome što su planirali Kusturica i predsjednik RS Milorad Dodik, biće izgrađen Kamengrad, inspirisan upravo Andrićevim djelom. T

okom ceremonije otvaranja režiser Emir Kusturica zapitao se i šta bi Ivo Andrić da je živ mislio o njegovoj ideji:

«Pretpostavljam ćutke bi sačekao kraj ove naše priče i kao što se o malo čemu javno izražavao, sačekao bi da vidi kako to izgledaju te njegove slike viđene drugim očima i kako to iz literature prevedeno na jezik arhitekture izgleda.»

«Ponosan sam na činjenicu što čujem da ovdje u Višegradu niko nem aprotiv. A valjda oni koji su protiv ovoga nisu ni došli ovdje. Ovo je veoma zahtjevno. Svim radovima će rukovoditi Emir Kusturica», rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, foto: Branko Vučković
O gradnji Andrićgrada govori se već mjesecima, ali niko nije ni pomenuo mogućnost da gradnja ovog kompleksa može štetiti Mostu Mehmed paše Sokolovića, čuvenoj na Drini ćupriji, koja je prije nešto više od tri godine stavljena pod zaštitu UNESCO-ove svjetske baštine.

Planeri Andrićgrada za savjet nisu pitali ni Komisiju za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

«Bez obzira da li se ta izgradnja nalazi u zaštićenom području ili u tzv. zaštitnoj zoni, a koja može utjecati na Most, na dobro koje se nalazi na Listi svjetske baštine, funkcionalno, vizualno, semantički, na bilo koji način, treba biti građena na osnovi prethodnih provjera koje podrazumijevaju i provjere u Centru za svjetsku baštinu», kaže član Komisije Amra Hadžimuhamedović.

Hadžimuhamedović podsjeća na Hotel «Ruža» u Mostaru, koji se ne nalazi u zaštićenoj zoni, ali vizuelno šteti izgledu Starog mosta u Mostaru.

"Radi se o amaterskom pristupu koji se u znanosti zove pseudosinonimija, koji je potpuno neopravdan, koji vrlo često izvan znanosti zovemo kičem", kaže Azra Hadžimuhamedović.

Zbog gradnje tog hotela već godinama traje komplikovano usaglašavanje sa standardima i stručnim stavovima Centra za svjetsku baštinu.

Obaveza je, kaže ona, svake zemlje potpisnice Konvencije o svetskoj baštini da poštuje međunarodne standarde. O Andrićgradu i intervencijama u Višegradu Hadžimuhamedović je rekla i lični stav:

«Dakle, radi se o jednom doista amaterskom pristupu koji se u znanosti zove pseudosinonimija, koji je potpuno neopravdan, koji vrlo često izvan znanosti zovemo kičem.»

Većinski vlasnik Kusturica

Moguće urušavanje izgleda svjetske kulturne baštine nije jedini sporni aspekt gradnje Andrićgrada. Kusturičin grad će biti izgrađen samo nekoliko stotina metara od kuće na Bikavcu u kojoj je Milan Lukić, sa svojim pomagačima, zapalio najmanje 70 civila Bošnjaka, mahom žena i djece.

Žrtve zločina počinjenih tokom rata u Višegradu Andrićgrad doživjele su kao svojevrstan prst u oko. Zbog čega, objašnjava Velma Šarić iz Centra za pravdu i pomirenje:

«Ja sam razgovarala sa prijeratnim stanovnicima Višegrada ili nekim stanovnicima iz okolnih sela koji su se vratili, ali i sa žrtvama rata. Svi su pretežno bili ogorčeni zbog izgradnje Kamengrada, na taj projekat

gledali su kao na provokaciju, naročito zbog toga jer je Vlada RS odlučila i finansijski da podrži cijelu izgradnju. Njihovi komentari su često bili puni bijesa i ljutnje, pretežno su isticali kako se Kamengrad nekoliko stotina metara od kuće osuđenog haškog zločinca Milana Lukića, isticali su kako tijela ubijenih Višegrađana iz 1992. godine još uvijek nisu pronađena, kako mjesta poput Pionirske i Bikavca, gdje su ljudi zvjerski spaljeni, nisu obilježena.»

I o tome ko će, kako i sa koliko novca finansirati ovaj projekat postoje kontradiktorne informacije. Neke od njih su da će režiser Emir Kusturica sam finansirati svoju zamisao o Andrićevom gradu.

S druge strane, opozicija u RS već govori o 30 milona konvertibilnih maraka koliko bi, prema njihovim informacijama, trebalo da se za ovaj projekat izdvoji iz entitetskog budžeta, koji već bilježi deficit.

Jedno je sigurno da će, kada se Andrićgrad napravi, vlasnik 51 posto biti Emir Kusturica, koji je vlasnik i osnivač obližnjeg Drvengrada u susjednoj Srbiji. Ostalih 49 procenata ostavljeno je na raspolaganje RS, odnosno opštini Višegrad.

«Mi smo načuli da se radi o nekih 30 miliona KM. Mene jako interesuje odakle će Vlada obezbijediti ta sredstva. Načuli smo da se Vlada sprema da uđe u izmjene određenih zakonskih rješenja i da će na bazi postojećih izdvojiti određena sredstva», kaže Vukota Govedarica iz Srpske domokratske stranke.

«Što se tiče samoga projekta, mi podržavamo takve projekte, tu nema nikakve dileme, ali je to još jedan od projekata za koji mi zaista samo imamo podatak o nazivu projekta. O stvarnoj konstrukciji finansiranja i koliko će to koštati građane RS nemamo, tako da je to još jedan u nizu projekata Vlade RS koji je netransparentno predstavljen građanima RS», zaključuje Zoran Đerić iz Partije demokratskog progresa.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG