Dostupni linkovi

logo-print

Više demokratije bilo i kod komunista nego u današnjim strankama


Sa kongresa DPS-a u junu 2015.

Sa kongresa DPS-a u junu 2015.

Demokratije u partijama nema i partije na valjaju ali ljudi do danas nijesu smislili ništa bolje od njih - poruka je sa skupa održanog u utorak u Podgorici na kojem su poslanici i predstavnici civilnog sektora raspravljali o unutarstranačkoj dmokratiji crnogorskih političkih partija.

Ako se analizira istorija dvodecenijskog višepartijsko gsistema u Crnoj Gori postavlja se pitanje: da li i u kojoj mjeri politički sistem može biti demokratski ako u partijama, koje ga sačinjavaju, nema demokratije?

Predrag Sekulić, poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista, koja je u Crnoj Gori na vlasti više od dvije decenije, smatra da ima više demokratije u velikim nego u malim partijama, a u njegovoj partiji tvrdi „vlada prava, a ne fingirana demokratija“.

„Tačno je“, objašnjava dalje Sekulić, da „pitanje domokratije unutar partije zavisi u velikoj mjeri i od personalno predsjednika partije“ Mila Đukanovića, ali naglašava:

„Ali pametan predsjednik zna da samo na taj način, razvijanjem demokratije, može da traje ne samo on nego i partija kao takva. Znači, ne možete vi da donesete odluku i kažete:' To će biti – tako i tako!' Vjerovatno će se javiti neko od 150 članova Glavnog odbora DPS-a, gdje sjede ipak ljudi koji su intelektualci, koji su potvrđeni u svojim sredinama, koji ipak imaju svoje ime i prezime, pa će neko da kaže: 'Izvinite gospodo, ali donositi odluku u moje ime – To ne može'."

Na izlaganje Predraga Sekulića reagovao je univerzitetski profesor Vladimir Goati jednim potpitanjem:

„Je li ima takvih?", pitao je Goati.

„Mi nemamo takav način razmišljanja“, kazao je Sekulić.

Potom je Vladimir Goati pojasnio:

„Ne, ne ja vas pitam jeste li vi vidjeli te ljude koji kažu šefu partije:'Izvinite, ne može'?"

A na upadicu profesora Goatia da li se to dogodilo u DPS-u, Predrag Sekulić je odgovorio potvrdno:

„Imali smo prilike da to radimo na Glavnom odboru DPS-a“, kazao je Sekulić.

Kameleonska politika

Ako bi se jedna politička studija rađena 2000-te godine, o političkoj kuturi i ponašanju ljudi primjenila na crnogorsku političku scenu onda u Crnoj Gori imamo „klasičan primjer podaničke političke kulture i u partijama i na izborima“, smatra nezavisni poslanik Dritan Abazović.

Govoreći fenomenološki o demokratiji u partijama on smatra da građani u Crnoj Gori zbog toga što od 1945.godine nije postojala demokratska smjena vlasti na izborima „nijesu dovoljno socijalizirani“, pa na taj način Abazović objašnjava to što je, kaže, „ista garnitura na vlasti konkretno DPS sprovodila različite ideje“.

Svoje stavove Abazović ilustruje primjerom:

„Ista, ista garnitura ljudi i ista partije je, konkretno DPS-a, ove ideje sprovodila. Što govori o još jednoj stvari koja je mnogo bitna za Crnu Goru. Znači, vi možete da napuštate svoje izborne programe, možete da napuštate svoje ideologije, možete da imate kameleonsku politiku koja danas predstavlja jedno, a sjutra predstavlja drugo... Možete danas da budete -za zejedničku državu iza rat, a možete sjutra da budete najveći evropejac – to, manje ili više, građani Crne Gore mogu da progutaju, dajući vam podršku. Znači, transformacija i ne govorim uopšte o političkoj ravni, nego govorim o nedostatku demokratskog kapaciteta kod običnog čovjeka koji za tako nešto nije socijaliziran", kazao je Abazović.

Potpredsjednik političke partije URA Rade Bojović ocjenjuje da u Crnoj Gori postoji „apsurd demokratizma“.

„Današnji crnogorski politički sistem i politički odnosi, za nas koji se sjećaju onog, da kažem, makar poznog perioda jugoslovenskog socijalizma, odista, djeluju - frapantno. Po mom sudu, recimo, tadašnji Savez komunista Jugoslavije u njegovoj završnoj fazi, znači, govorim o devedesetim godinama, je bio i liberalniji i demokratskiji od onoga što su demokratski sljedbenici jednog jednopartijskog političkog sistema. Mislim na današnje stranke", smatra Rade Bojović.

Zlatko Vujović, predsjednik nevladine organizacije CEMI, koja je organizovala konferenciju, kaže da su prilikom istraživanja, a na osnovu analize Statuta pojedinih partija došli do sljedećeg zaključka:

„Jeste primjetno da je ogromna moć skoncentrisana u rukama partijskog rukovodstva, urukama lidera političke partije, eventualno Glavnog odbora. Čak u nekoliko slučajeva Glavni odbor je taj koji određuje ko može biti kanditat za predsjednika partije na Kongresu“, rekao je Zlatko Vujović.

Profesor Vladimir Goati kaže da su same „partije najmanje zlo demokratije“ i, kada govori sa „aspekta teorije“, zaključuje:

„To je ono što su ljudi koji su od početka počeli da kritikuju partije, koji su ih analizirali, primjetili. Međutim, problem sa partijama je u tome da one ne valjaju, ali nema ničega što bi bilo bolje od njih“, kaže prof. dr Vladimir Goati.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG