Dostupni linkovi

logo-print

Svjetsko rukometno prvenstvo za juniore šansa za prekretnicu u BiH


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U sarajevskoj Zetri je otvoreno svjetsko rukometno prvenstvo za juniore. Učestvuju 24 selekcije, a biće održan i važan sastanak Izvršnog odbora svjetske rukometne asocijacije, na kome bi trebalo da se govori i o kandidaturi BiH za organizaciju seniorskog mundijala za četiri godine. O prvenstvu, koje završava za 14 dana, razgovaraku smo sa Smajom Karačićem, generalnim sekretarom matičnog saveza, inače prvim operativcem Organizacionog odbora prvenstva.

RSE: Gdje se sve igraju utakmice, koliko grupa ima, kako ste se odlučili za dvorane za koje ste se odlučili?

Karačić: Učestvuju 24 reprezentacije iz cijelog svijeta, koje su podijeljene u četiri grupe po šest reprezentacija. Igra se u Ljubuškom, Banjaluci, Zenici i Sarajevu. To su gradovi koji imaju rukometnu tradiciju, koji imaju odgovarajuće dvorane i hotele koji zadovoljavaju kriterije IHF-a. Na takav način smo se odlučili da tim rukometnim sredinama damo povjerenje. Nakon grupne faze, koja se završava 21. 7., već 22. 7. počinju osmine, četvrt, polufinale i finale. Te će se utakmice igrati u olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu.

RSE: Podaci govore kako će nastupiti više od pet stotina igrača, da ćemo vidjeti više od stotinjak utakmica, ali ima još dosta zanimljivih podataka koji govore o delikatnosti poslova koje ste morali uraditi.

Karačić: Ima. Na ovom svjetskom prvenstvu, po našim evidencijama i izdatim akreditacijama, ima oko 610 igrača, preko 150 trenera, masera, fizioterapeuta, ljekara i tog službenog osoblja. Imamo preko 150 službenih lica IHF-a. Imamo ogroman broj ljudi o kojima moramo voditi brigu u ovih 17 dana. Vrlo je zahtjevno.

Možda je interesantan podatak da nam je za ovu priliku i za te dane utakmice, koje će se održavati ovdje, potrebno preko 40 tona, samo vode, za njihove potrebe. Mi očekujemo ogroman broj ljudi iz inostranstva, koji će doći da posmatraju, pogotovo završnicu, ovih utakmica. Očekujemo da bi oko 15.000 ljudi trebalo posjetiti BiH. Do danas se akreditovalo oko 250 novinara, od toga oko 90 iz inostranstva. Za primjer koliko je to glomazno i veliko takmičenje je i podatak da ćemo morati organizovati skoro 800 treninga za ovih sedamnaest dana.

To su impresivne brojke koje ukazuju na to da se radi o jednom zaista velikom događaju, koji je vrlo zahtjevan. U organizaciji svjetskog prvenstva je uključeno preko 1.200 ljudi, oko 800 volontera iz cijele BiH. U svim sredinama koje sam spomenuo postoje lokalni odbori koji imaju svoju kompletnu infrastrukturu.

Rukometni savez je za ove potrebe, svojim sredstvima uradio i rekonstrukcije nekih dvorana. Recimo u Skenderiji su potpuno obnovljene svlačionice, nabavljena je IT oprema, golovi, mreže. Podloga za igranje je u svim dvoranama unificirana, i u Zenici i u Banja Luci i u dvije sarajevske dvorane i u Ljubuškom. Kompletan taj sadržaj, koji je vezan za PRESS, je sigurno na evropskom standardu i novinari će imati odlične uslove za rad. Banja Luka je u potpunosti renovirala svlačionice. U svim gradovima su postavljeni led ekrani, na kojima će se raditi vođenje kompletnog takmičenja. Ima puno novih stvari i sve će to, poslije svjetskog prvenstva, ostati u našoj zemlji i našim dvoranama.

Nama je bio cilj da poslije ovog svjetskog prvenstva, osim nadam se našeg dobrog rezultata, ovdje ostane u dvoranama nešto što će poslužiti i drugim sportovima, što će sutra nekom drugom sportu omogućiti da se eventualno kandiduje za evropsko ili svjetsko prvenstvo, da im bude lakše, nego što je nama sada bilo.

RSE: Zapravo, nisu u krivu ljudi koji smatraju da je ovo najveći organizacijski poduhvat našeg sporta od osamostaljenja BiH?

Karačić: Mislim da je definitivno, ne podcjenjujući ni jedan od drugih događaja, ovo najveći poduhvat. Sa zadovoljstvom mogu reći da je u organizaciji uključeno sigurno 90% mladih ljudi do 33 godine starosti. Među ovim volonterima imate raspon od 17 do 25 godina, koji rade vrlo odgovorne zadatke. To su sve djeca koja perfektno govore engleski, njemački ili francuski jezik. To je mladost ove zemlje, koja je budućnost i kojima treba dati šansu. Vjerujte, dok smo obilazili lokalne odbore i kada smo imali zajedničke sastanke, pa i ovdje u Sarajevu, i u svim drugim gradovima, da je bilo zadovoljstvo vidjeti grupu od 300 vrlo mladih, školovanih, pametnih mladića i djevojaka, koji su odlučili da 17 danja ljetnjeg raspusta i odmora iskoriste da pomognu ovoj zemlji da osvjetla obraz u toku svjetskog prvenstva. Stvarno sam zahvalan svim tim volonterima.

RSE: Osim utakmica slijede i druge aktivnosti. Čuli smo da je došao kompletan vrh svjetskog rukometa?

Karačić: Jeste. Prisutan je kompletan vrh svjetskog rukometa. Najmoćniji ljudi iz svjetskog rukometa će biti sve vrijeme u Sarajevu. Jedan vrlo važan sastanak rukometne vlade svjetske federacije će se održati 28. 7. i to će biti priprema za Kongres koji će se održati u oktobru u Kataru. Donosit će se neke vrlo bitne odluke, i za našu zemlju jer mi smo prije dvije i pol godine, kada smo počeli ovu organizaciju, rekli da je ovo prvi korak koji trebamo napraviti da bi imali obraza zatražiti i podnijeti kandidaturu za organizaciju Seniorskog svjetskog prvenstva. Upravo će se o toj temi razgovarati 28. 07. u hotelu Evropa. Mi smo već preliminarno predali našu kandidaturu za organizaciju svjetskog seniorskog prvenstva 2017. ili 2019. godine.

Pokušat ćemo iskoristiti boravak ljudi ovdje da im pokažemo da smo u stanju organizovati i to prvenstvo, da naravno obradujemo sve nas i da dobijemo sami vrh organizacije jednog ogromnog takmičenja.

RSE: Mi smo siromašna zemlja, pa me zanima kako ste vi u Organizacionom odboru Rukometnog saveza, zapravo uspjeli sve ovo pripremiti? Kako ste uspjeli prikupiti sredstva, bez obzira na pomoć volontera?

Karačić: To nije tajna. Dakle budžet svjetskog prvenstva je oko milion i sto hiljada eura. Nas je podržala Vlada Federacije i Vijeće ministara. Vlada Federacije nas je podržala sa 300.000, a Vijeće ministara sa 250.000 KM. To je nekih pola miliona maraka i to je neki procent od ukupno potrebnih sredstava. Mi već dvije i po godine radimo na ovoj organizaciji.

Prva i osnovna stvar, da bi ste napravili neku organizaciju, morate imati finansijsku konstrukciju. Obično se u našoj zemlji radi obratno. Rade se druge stvari, a finansijska konstrukcija ostane na kraju, pa se onda kuka kako se to ne može organizovati. Dakle, postoje načini. Marketniški putevi postoje. Ima dovoljno novca u Evropi i u svijetu, i dovoljno mogućnosti, ukoliko predano radite posao, da vam trebaju dvije godine da sklopite taj budžet u ovako siromašnoj zemlji. Mi smo to sklopili.

Ovo svjetsko prvenstvo je apsolutno finansijski pokriveno do posljednjeg eura i ne postoji nikakva šansa da Rukometni savez, nakon ovog ogromnog događaja, bude u nekom minusu ili da imamo neki problem. Dakle, sve je isplanirano. Znamo gdje će svaki euro biti potrošen i za to imamo pokriće. Naravno, ako se budemo ponašali domaćinski i ako budemo uspjeli raditi onako kako bi u svojoj kući radili, trebala bi određena sredstva i da ostanu Rukometnom savezu BiH nakon ovog takmičenja, a taj novac ćemo mi uložiti u omladinski rukomet.

RSE: A ono što ste već napravili, ostaje svim sportašima i građanima u BiH?

Karačić: Naravno. U našoj kandidaturi prije četiri godine, u našem spotu smo čak bili predvidjeli da se završe dvorane u Mostaru i Doboju. Nažalost, mi kao Savez, nismo imali tu finansijsku snagu da izgradimo te dvorane. Lokalne zajednice i ostali nivoi vlasti nisu mogli da participiraju u troškovima. Te dvije dvorane nisu napravljene i to mi je stvarno žao. Međutim, ako dobijemo ovo svjetsko seniorsko prvenstvo, mislim da će se odgovorni u državi probuditi i da će shvatiti da se ulaganje u kapitalne sportske objekte isplati.

RSE: U svakom slučaju, bit će ovo zaista golemo iskustvo za sve predstojeće akcije našeg sporta, za budući mundijal u rukometu.

Karačić: Nama je, pored svih ovih aspekata koji su bitni za državu, a najmanje je važan Rukometni savez, bitan obraz zemlje, da ove ružne vijesti koje odlaze iz BiH, kada je u pitanju naš svakodnevni život, gdje punimo stranice crnih hronika u svijetu, zamijenimo afirmativnom pričom o ovoj zemlji i da ljudi iz cijelog svijeta, koji se prvi put susreću sa ovom zemljom, dođu ovdje, provedu tih petnaestak dana i da odu svojim kućama - u Argentinu, u Urugvaj, u Meksiko i da ne nabrajam sve, da ispričaju lijepu i pozitivnu priču o BiH. To je naš osnovni cilj.

RSE: Pred vama je barem dvadesetak dana teškog rada i premalo sna.

Karačić: Premalo sna, ali zaista sa zadovoljstvom radim sa ovim mladim ljudima koji su u organizaciji svjetskog prvenstva. Bit će naravno vremena i za odmor. Ovo su ključni dani za Rukometni savez i za budućnost rukometa. Mislim da bi nakon ovog prvenstva moglo doći do prekretnice.

Nismo stigli spomenuti našu reprezentaciju. To je jedan odličan tim. Naše ambicije su sa tom ekipom zaista velike. Oni su već 40 dana zajedno na okupu i jedva čekaju utakmice. Molim ljude u BiH da pomognu, da dođu na utakmice. Ulaz je besplatan. Pomozite i dajte podršku.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG