Dostupni linkovi

Velika količina zlata se ilegalno izvozi iz BiH


Ilustracija
Ilustracija
Iz Bosne i Hercegovine je prošle godine prema zvaničnim podacima izvezeno zlata simbolične vrijednosti od 1,5 miliona maraka, a zbog rekordnog rasta cijene ovog plemenitog metala na svjetskom tržištu i masovne pojave nelegalnih otkupljivača, procjene upućenih u zlatarski biznis govore da je stvarni izvoz sigurno veći za nekoliko desetina miliona.

U prilog sumnji da se velike količine zlata ilegalno izvoze iz Bosne i Hercegovine navode se i podaci o izvozu iz Hrvatske, koja ima oko milion više stanovnika i skromnu zlatarsku industriju. Otkup i izvoz zlata zabilježen legalnim kanalima u Hrvatskoj u toku prošle godine iznosio je 33 miliona evra, što je za 65 miliona maraka više od BiH. Dok je kod zapadnog susjeda zabilježen bum na legalnom izvoznom tržištu, iz Bosne i Hercegovine je prošle godine izvezeno 334 kilograma zlata, što je tek za 20 kilograma više nego 2010. godine i pored značajnog rasta otkupne cijene na tržištu i masovnije pojave otkupljivača po oglasima.

Ovaj odnos ni u kom slučaju nema racionalno objašnjenje, smatra ekonomista iz Banjaluke Miloš Todorović.

„Bilo bi donekle logično da Hrvatska ima duplo veći izvoz jer su oni ipak razvijenija zemlja od BiH i finansijski bolje stoje. Što se tiče kapaciteta u ovoj branši, to je manje-više slično, ali totalno je nelogičan ovaj odnos“, ocjenjuje Todorović.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević priznaje da postoje ilegalni tokovi i kod izvoza i kod uvoza jer se zlato prilično lako prenosi preko granice.

„Činjenica je da je zlato kao roba vrlo pogodno za šverc jer vjerujte da u jednu najobičniju sportsku torbu može stati velika količina zlatnog nakita i to je zaista vrlo velika vrijednost, a ne može se svako vozilo zaustaviti i detaljno pregledati, tako da možemo reći da, imajući u vidu i broj zlatara u BiH i količinu zlata koja se prodaje u našoj zemlji, sigurno jedan dobar dio toga uđe i crnim putevima“, smatra Kovačević.

Emotivna i novčana vrijednost

Vlasnici legalnih zlatarskih radnji nerado govore ilegalnim otkupljivačima. Zlatar Miodrag Z iz Banjaluke tvrdi da ilegalni otkup šteti zlatarskim radnjama. Trenutna cijena zlata na svjetskim berzama iznosi oko 1.550 dolara po unci. To je količina od 31 grama. Otkupljivači u BiH plaćaju, u zavisnosti od njegove čistoće, od 30 do 60 maraka. Razlika do berzanske cijene je i dalje velika, u čemu mnogi vide priliku za zaradu. U takvom otkupu zlata, bez obzira na povoljniju cijenu, mogu da budu prevareni i sami građani, kaže zlatar Miodrag.
Ilustracija
Ilustracija

„Procjenjuju ga na neke samo njima znane načine i nude ekstra cijene, a za građane se to na kraju završi da dobiju manje nego što bi dobili u zlatarama“, rekao je on.

Šefica tržišne inspekcije Republike Srpske Borka Surtov tvrdi da inspekcija može malo šta da učini po pitanju ilegalnog otkupa.

„Kupoprodaja između fizičkih lica nije zabranjena, a za pretpostaviti je da oglasi o otkupu predmeta od dragocjenih metala potiču od fizičkih lica. Kupoprodaju između fizičkih lica je teško ili gotovo nemoguće okvalifikovati kao obavljenje djelatnosti“, navodi Surtov.

No bez obzira na ilegalnu trgovinu, zlatari pričaju da se sve više građana odlučuje da prodaje svoje zlato kako bi pobjegli od siromaštva, čemu pogoduje povoljna cijena tog plemenitog metala. Neki se odriču i metala koji ima mnogo veću emocionalnu nego novčanu vrijednost, priča otkupljivač zlata iz Livna Pero Velić.

„Uglavnom lomljeno zlato, starine, pokloni. Bilo je nekoliko dukata, jako lijepih. To su navodno starine, stare sto godina, i jedva se odvajaju od njih, ali situacija ih prisiljava na to“,
priča Velić.

Posljednji zabilježeni slučaj suzbijanja ilegalne trgovine zlatom u Bosni i Hercegovini bio je prije nekoliko dana u Banjaluci kada su u policijskoj akciji pod nazivom „Zlato“ uhapšena tri lica. Kod njih je pronađena veća količina zlata i oružja. Dosadašnje policijske istrage su otkrile da dio zlata iz nelegalnih tokova švercerskim kanalima ide za Tursku, a drugi dio se ilegalno prebacuje u susjedne zemlje, gdje se topi u poluge i dalje šalje za Zapad.
XS
SM
MD
LG