Skup u Zagrebu: Važno obeštetiti žrtve ratnih zločina

Na okruglom stolu „Kako povećati učinkovitost suđenja za ratne zločine i osigurati pravo na djelotvoran pravni lijek žrtvama“ održanom u Zagrebu naglašena je važnost obeštećenja žrtava ratnih zločina. Neovisno pravosuđe je uvjet bez kojeg se ne može osigurati temeljna ljudska prava, rečeno je na skupu.

„Hrvatska je napravila značajan napredak u procesuiranju ratnih zločina, ali oko obeštećenja žrtava ratnih zločina sigurno može bolje“, poručio je na okruglom stolu voditelj Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.

„Poboljšanje položaja žrtava ratnih zločina, uključujući i žrtve silovanja kao posebne vrste ratnog zločina mora biti sljedeći korak kojim će vlasti naći primjeren odgovor na njihovu patnju", kazao je Vandoren.

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić upitao se – a zašto se grupe za ljudska prava bave suđenjima za ratne zločine, i predložio odgovor.

„Zato što je neoviosno i nepristrano pravosuđe uistinu conditio sine qua non – uvjet bez kojeg se ne može osigurati temeljna ljudska prava.“

Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin naglasio je da pravosuđe mora osigurati da nijedan zločin ne ostane nekažnjen, a posebno ratni zločini koji imaju posebnu težinu.

Prošle je godine na hrvatskim sudovima riješeno 20 predmeta ratnih zločina sa 25 optuženika, a ove je godine uz 121 predmet u radu već zaprimljeno i 7 novih predmeta, a već četiri su riješena.

Nastavak rada međudržavnog povjerenstva

Pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić izvijestio je da će Ministarstvo preuzeti na sebe prijevoz svjedoka i žrtava na suđenja za ratne zločine, a da od 1. srpnja u suradnji sa UNDP kreće sa radom Nacionalni pozivni centar za podršku žrtvama i svjedocima. On se dotakao i Nacrta sporazuma o suradnji u procesuiranju ratnih zločina kojeg je Hrvatska uputila Srbiji, a na koji Srbija ima principijelne primjedbe:

„Sporazum - koliko god bio prihvatljiv ili neprihvatljiv kolegama iz Srbije – bit će zapravo dobra polazna osnova za pregovore o uređenju povog pitanja na međudržavnoj razini“, kazao je Markotić.

Također, nakon 2 godine zastoja dogovoren je nastavak rada međudržavnog povjerenstva koje razmjenjuje popise osoba protiv kojih su podignute optužnice ili pokrenuti postupci za ratne zločine.

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić ocijenila je da je postignut vidan napredak u progonu počinitelja ratnih zločina – od 8 slučajeva sa liste nacionalnih prioriteta riješeno ih je 5, a zabilježen je uspjeh i u rješavanju regionalnih prioriteta.

Ona je odbila neke primjedbe iz izvješća nevladinih organizacija, tako primjerice kvalifikaciju da nije stvorena klima u kojoj bi se svjedočilo o zločinima „sa svoje strane“. Ona je odbila i primjedbu kako postoji nevoljkost u procesuiranju zločina za koje se tereti pripadnike hrvatskih postrojbi.

„Kriterij nije ni etnička ni ideološka pripadnost, već isključivo stanje dokaza“, odgovorila je zamjenica glavnog državnog odvjetnika.