Dostupni linkovi

logo-print

Rusija blokirala rezoluciju SB, njene trupe ulaze dublje u teritoriju Ukrajine

  • RSE

Ilustracija

Ilustracija

Rusija je u subotu stavila veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kojim se planirani referendum o statusu ukrajinske regije Krim proglašava "nevažećim", te se pozivaju članice UN i međunarodne organizacije da ga ne priznaju. Ruski veto na nacrt rezolucije, koju su sastavile SAD, je očekivan - prenose agencije.

Moskva je poslala vojne snage na Krim i podržava referendum u nedjelju (16.marta), kojim bi se ova teritorija Ukrajine mogla prenijeti u nadležnost Rusije.

Ruske snage, podržane helikopterima i oklopnim vozilima, preuzele su u subotu kontrolu nad selom u Ukrajini blizu granice s Krimom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Zauzimanje Strilkova, dan uoči referenduma na Krimu o prisjedinenju s Rusijom, prva je operacija ruskih snaga u Ukrajini van Krima koji kontrolišu još od prošlog mjeseca.

U toj operaciji nisu ispaljeni meci niti je bilo povrijeđenih, ali su tenzije, već ionako velike pred referendum, dodatno povećane.

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je 80 vojnika, četiri helikoptera i tri oklopna vozila okupiralo selo Strilkove u regiji Kerson. U saopštenju se navodi i da "Ukrajina zadržava pravo da koristiti sve potrebne mjere da se zaustavi vojna invazije od strane Rusije".

"Rusija je ostala izolavana u međunarodnoj zajednici, nakon što je ostala usamljena u Savjetu bezbjednosti sa vetom. Čak i njihov tradicionalni podržavalac Kina, ovoga je puta bila vrlo oštra u kritikama posljednjih akcija Rusije prema Ukrajini", kaže izvještač BBC, u živom javljanju iz New Yorka sa zasjedanja SB UN. Kina je bila uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji.

Arsen Avakov

Arsen Avakov

U Harkovu su u petak uveče poginule dvije osobe tokom oružanog sukoba između radikalnih nacionalista i proruskih aktivista, potvrdio je novi ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov.

Avakov je na Fejsbuku napisao i da je oko 30 ljudi uhapšeno, "sa obje strane", poslije oružanog okršaja.

U sukobu su poginuli jedan prolaznik i jedan proruski borac, a pet osoba je povrijeđeno, navodi se iz istih izvora. Proruski ektivisti pokušali su uđu u zgradu u kojoj se nalazila grupa ljudi za koju su vjerovali da je u petak uveče pucala na grupu proruskih demonstranata.

Ruska agencija Itar-Tas je javila da su pucnji ispaljeni iz prostorija ukrajinske nacionalističke organizacije Desni sektor.

Suštinsko pitanje za budućnost Krima gdje se u nedjelju (16. mart) održava referendum o pripajanju Rusiji, jesu posljedice po privredu ako to poluostrvo odluči da presiječe veze s Ukrajinom, prenosi AFP.

Sedam dana prije referenduma, jedan ruski parlamentarac najavio je da je Moskva spremna da sa više od milijardu dolara podrži Krim, poluostrvo na jugu Ukrajine, koje ima strateški prilaz Crnom moru i koje je sada de facto pod ruskom kontrolom, piše ova agencija.

S druge strane, Kijev obećava da će "pokriti sve budžetske troškove Krima" koji će, kako je najavio ukrajinski ministar finansija Oleksandr Šlapak, "biti finansiran kao i do sada".

"Ukrajina obezbjeđuje stanovnicima Krima kojih ima oko dva miliona, 85 odsto vodnih resursa i 82 odsto energije", kaže za Frans pres stručnjak Mihailo Gončar iz kijevskog centra Nomos.

"Potrebe za gasom na Krimu pokriva državna kompanija Čornomornaftogas koja svake godine izvuče 1,6 milijardi kubni metara prirodnog gasa", ističe on.

Ako se Krim pripoji Rusiji, upozorava Gončar, Moskva "neće moći da kratkoročno nadoknadi resurse koje Ukrajina obezbjeđuje Krimu zato što ne postoji infrastruktura između Rusije i Krima".

Krim, glavna destinacija ruskih turista za vrijeme Sovjetskog Saveza, i dalje privlači posjetioce, pa je turizam jedan od glavnih stubova privrede tog poluostrva.

Međutim, dolaskom ruskih vojnika i ratnih brodova, ljetovališta poput Jalte i Jevpatorije već se plaše velikih gubitaka i loše turističke sezone.

"Mnogi su odlučili da ne idu na Krim zato što je opasno, zato što nije bezbjedno mjesto", objašnjava ukrajinska novinarka Sevgil Muzajeva i podsjeća da je samo prošle godine bilo više od dva miliona turista. "Šta će biti ove godine? Ne smijem ni da pomislim".

Firme koje rizikuju da izgube svoje klijente ako se Krim pripoji Rusiji, "šokirane su ovom situacijom, ne mogu da vjeruju". "Do juče je to bila ukrajinska teritorija, a sada su tu vojnici, tik pored kancelarija, ruske zastave su u opštinama, školama", navodi ova novinarka.

Krim opet mijenja status?

Glasači na Krimu u nedjelju na referendumu, koji su Zapad i ukrajinske vlasti proglasili nelegalnim, odlučuju o prisajedinjenju s Rusijom, što bi mogla biti još jedna u nizu promjena suvereniteta nad tim crnomorskim poluostrvom.

Ako je suditi po etničkom sastavu, navode agencije, za ishod referenduma se ne može reči da je previše neizvjestan - prema posljednjem popisu rađenom prije 13 godina, od oko dva miliona žitelja Krima, 58 odsto su Rusi, 24 odsto su Ukrajinci, a 12 odsto krimski Tatari.

Ilustracija

Ilustracija

Pored brige za sunarodnike na Krimu, Moskva ima i značajan strateški razlog da Krim bude dio Ruske Federacije - u krimskom gradu Sevastopolju se nalazi baza ruske Crnomorske flote. Krim je od 1954. dio Ukrajine, a poslije raspada Sovjetskog Saveza, Crnomorska flota je imala bazu u ukrajinskom gradu po specijalnom sporazumu. To, međutim, nije jedini međunarodni sporazum koji se tiče ukrajinskog teritorijalnog integriteta.

Raspadom Sovjetskog Saveza, Ukrajina je naslijedila velike količine nuklearnog oružja i sticanjem nezavisnosti postala je treća najveća nuklearna sila u svijetu.

Samo u 20. vijeku, Krim je imao najmanje 10 različitih statusa.

Nezavisnost od Ruskog carstva je dobio 13. decembra 1917, ali je mjesec dana kasnije postao Socijalistička Sovjetska Republika Taurida, pa je u aprilu postao njemački protektorat, da bi u aprilu 1919. opet bio Krimska Socijalistička Sovjetska Republika, a u junu region Južne Rusije.

Oktobra 1921. je postao Krimska Autonomna Socijalistička Sovjetska Republika, što je trajalo do nacističke okupacije od 1941-43. Poslije rata mu je oduzeta autonomija i postao je Krimska oblasti do 1954. kada je naprasnom odlukom sovjetskog lidera Nikite Hruščova, koji je imao i ukrajinsko poreklo, pripojen Ukrajini.

Tokom rata je znatno promijenjen etnički sastav stanovništva, pošto je 1944. sovjetski lider Josif Visarionovič Staljin protjerao veći dio krimskih Tatara uz optužbu da su sarađivali s nacistima. Njima je kasnije dopušteno da se vrate na crnomorsko poluostrvo, ali su ostali nepovjerljvi prema vlastima u Moskvi, što je potvrđeno i u posljednjim događaima kada su organizovali demonstracije protiv proruskih krimskih vlasti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG