Dostupni linkovi

logo-print

Uz Svjetski dan pismenosti: I cjeloživotno obrazovanje je dio pismenosti


Iz jedne od crnogorskih osnovnih škola, Ilustracija

Iz jedne od crnogorskih osnovnih škola, Ilustracija

U svijetu se obilježava Dan pismenosti a podaci govore da je oko 900 miliona nepismenih ljudi, dok ih u Crnoj Gori ima nešto preko 8.000. No, Crna Gora ima gotovo trećinu stanovnika starijih od 15 godina sa završenom samo osnovnom školom ili nepotpunim osnovnim obrazovanjem. Gdje je onda crnogorsko društvo u savremenim trendovima obrazovanja koje, između ostalog, podrazumijeva i informatičku pismenost.

Osnovna definicija pismenosti se tokom godina mijenjala, pa u savremenom svijetu savremena definicija pismentosti podrazumijeva i informatičku pismenost ali prije svega kritičko čitanjenje - kaže profesorica Božena Jelušić:

“Kritički odnos prema činjenicama koje iščitavamo, u smislu našeg osposobljavanja da vidimo nova rješenja. Jer u svijetu koji se brzo mijenja nije potrebno samo pročitati nešto, a ne znati kako organizovati nove nizove podataka ili kako pronaći u njima određeni manipulativan potencijal, namjeran ili nenamjeran. Dakle, cjeloživotno jedno permanentno, stalno obrazovanje je takođe dio te definicije pismenosti. I to je u najkraćem ono što se promijenilo”, kaže Jelušić.

Govoriti o pismenosti a ne uzeti u obzir znanje iz digitalnih tehnologija danas je nemoguće - smatra Radule Novović, generalni direktor za promociju informacionog društva iz resornog ninistarstva.

Međutim, Novović kaže da je tešeko dati neki precizan procenat koliko je građana Crne Gore digitalno pismeno, ali ohrabruje to što raste broj korisnika računara:

“Iz dana u dan, sa ambicijom da u narednih par godina bude na nivou zemalja članica Evropske unije. Dakle, nešto preko 75 odsto. Sa druge strane, govoriti o digitalnoj pismenosti, kao što rekoh maločas, nije tako jednostavno jer šta to znači biti digitalno pismen? Svakako postoji značajan broj naših građana, priznaćemo, koji smatra da time što koristi mobilni telefon ili koristi neku od socijalnih mreža da je on već digitalno pismen. To, naravno, nije baš tako. Biti digitalno pismen znači ovladati jednim kompleksnim sistemom informatičkih znanja i vještina”, objašnjava Radule Novović.

Obeshrabrujući podaci

Iako su građani Crne Gore, prema riječima nadležnih, spremni za usvajanje novih informatičkih znanja, s druge strane podaci sa poslednjeg popisa iz 2012. godine govore da u Crnoj Gori ima gotovo trećina stanovnika starijih od 15 godina, sa završenom samo osnovnom školom ili nepotpuno završenim osnovnim obrazovanjem. Postavlja se pitanje - gdje je onda crnogorsko društvo na ljestvici evropske pismenosti.

Božena Jelušić

Božena Jelušić

Profesorica Božena Jelušić kaže da su ovo “obeshrabrujući podaci ako znamo da je u Crnoj Gori veoma visok procenat djece obuhvaćen osnovnim obrazovanjem”.

“Ovaj podatak je prilično obeshrabrujući. Ne stavlja nas, zaista, ni na kakvo dobro mjesto i može se na više načina tumačiti. Može se dijelom tumačiti kao nasljeđe prošlosti, osobito u ruralnim djelovima. Međutim, to je površno objašnjenje. Dovoljno je samo uzeti primjer Južne Koreje koja je imala svega jednu trećinu pismenih stanovnika kad je shvatila da ima od svega samo ljudski kapital i kad je sistemom meritornosti povećala produktivnost sopstvene zemlje na neviđeni nivo. I ta činjenica da u našem društvu nije nikad zaživio proces meritornosti -zbog obrazovanja, ustvari stidljivo jeste u socijalizmu, ali samo tada. I onda je tranzicijom upotpunosti urušen. Danas je to jedna višestruka dijagnoza. Ona je dijagnoza, ako hoćete, onoga kako smo mi shvatili i tranziciju, i kako smo shvatili i one znake ukupne retardacije našeg društva i ekonomske i svake druge”, smatra profesorica Jelušić.

U Crnoj Gori postoje prilagođeni programi za obrazovanje odraslih, kako za osnovnu tako i za srednju školu, ali ova populacija uglavnom nije zainteresovana za nastavak školovanja, kaže Ljiljana Garić, rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje, i objašnjava:

“Većina njih, ne da nije zainteresivana nego oni su jednostavno ljudi već na nekom poslu. Rade i imaju svoje živote organizovane na neki način i njih jedino kada poslodavac od njih to traži ili neka situacija kada su uslovljeni da imaju završeno osnovno obrazovanje ili srednje oni se tada javljaju i interesuju gdje to mogu da završe.”

Podatak da Crna Gora ima gotovo trećinu stanovništva starijeg od 15 godina sa završenim osnovnim obrazovanjem ili nezavršenom osnovnom školom je za profesoricu Boženu Jelušić zapravo problem obrazovanja u širem drustvenom kontekstu, kojim se ličnost želi osposobiti isključivo prema potrebama tržišta rada.

“Na obrazovanje ne gledamo kao na razvoj cjelovite ličnosti, a to je nova definicija pismenosti. Dakle, ovaj podatak je cjelovita dijagnoza. On je odlično polazište za suočavanje sa bolešću društvenog organizma. Na taj način ga ja razumijem i na taj način ga tumačim”, kaže profesorica Božena Jelušić.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG