Dostupni linkovi

logo-print

Uz Međunarodni dan bijelih štapova: Knjige za slušanje


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Velik broj istaknutih kulturnih radnika, prvenstveno glumaca ali i spikera, svakodnevno dolazi u Biblioteku za slijepe i slabovidne osobe BiH kako bi pročitali neku od knjiga, te snimili zvučni zapis za potrebe korisnika ove biblioteke. Audio knjige jedan su od najvažnijih poduhvata ove ustanove, na čiju su važnost podsjetili i 15.oktobra, na Međunarodni dan bijelih štapova. Do sada je u ovoj ustanovi snimljeno preko 22.000 knjiga, što koriste slijepi širom svijeta.

Svakodnevno u prostorijama Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH u Sarajevu, poznati glumci i spikeri daju svoje glasove tako što čitaju knjige za korisnike ove ustanove. Zahvaljujući takozvanim Izazovima na društvenoj mreži Facebook, mnogi građani BiH ali i regiona, saznali su za ovu akciju i odlučili podržati je. Inicijativa je krenula od glumice Alene Džebo Hećo.

„Ja sam onda odlučila da izazovem desetero mojih prijatelja na jedno suštinski vrlo važno i zanimljivo čitanje, a to je čitanje i snimanje knjiga u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica BiH. Taj mali gest je zaista prepoznat, to je bila nekakva moja iskrena reakcija na taj Book Challenge, jer sam mislila da ova biblioteka zaista zaslužuje najmanje deset ljudi, deset novih glasova, koji bi došli ovdje i snimali.“

Njenom izazovu da čita i snima knjige odazvao se i bh glumac Ermin Bravo. Priznaje kako i sam voli slušati knjige.

„Dok čitam, prosto mislim na onoga kome čitam. Ja generalno volim čitati knjige, ja volim i audio knjige, tako da prosto mislim na nekoga kome čitam, da mu približim tu knjigu, da mu bude lijepa, da pokušam naći neki ton koji je odgovarajući knjizi i stilu, tom autoru.“

Koliki je uticaj društvenih mreža možda ponajbolje pokazuje primjer zagrebačkog stand up komičara i producenta, Peđe Bajovića.

„Internet je čudo jedno. I Facebook. Ja sam za Biblioteku u Sarajevu saznao preko Beča i Beograda, i kad sam vidio šta to jeste i šta ja mogu napraviti – zašto da ne?“

Angažman još jedne sarajevske glumice, Maje Salkić, u Biblioteci, počeo je prije pet godina. Kaže kako se trudi svaki dan izdvojiti sat ili dva vremena, te čitati i snimati knjige za slijepe osobe.

„Samo štampanje knjiga na posebnom pismu kojeg koriste slijepe osobe je skupo, i papir je skup. U principu, vjerovatno postoje neke starije osobe kojima to čitanje već čini i određen napor, tako da ovo što mi radimo – dajemo svoj glas i čitamo knjige, različite, čak i neke časopise, neke članke ili kolumne iz časopisa – zaista uvodi i takve osobe, uskraćene za mogućnost da vide, u svijet knjige, u svijet mašte, mogu da čuju sve ono što se dešava u našoj svakodnevnici, a zaista to ne mogu sami da vide, nego im mi pomažemo. Dajemo svoj glas i nekako ih činimo dijelom naše svakodnevnice i da se osjećaju dijelom zajednice.“

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH jedina je u državi gdje korisnici mogu dobiti audio knjige, te knjige na Brajevom pismu. Biblioteka knjige, koje sama producira, šalje korisnicima širom BiH, ali i po cijelom svijetu. Usluge Biblioteke su besplatne, te knjižni fond Biblioteke bez naknade koristi nešto više od hiljadu slijepih osoba širom BiH i regiona. Direktor ove ustanove Sakib Pleh kaže kako je volonterski rad, prije svega glumaca, od velike važnosti za Biblioteku i njene korisnike.

„Sto posto je veći efekat kada se pročita ovako knjiga, u digitalnoj tehnici. Slijepa lica jako vole da čitaju knjige u digitalnoj formi zbog tog što znaju da ju je pročitao neko od glumaca ko ima jako toplu boju glasa. S druge strane, moramo znati – od 1.158 slijepih lica njih je 87 novooslijepilih nakon ovog rata, znači, ratni vojni invalidi, i nikad nisu naučili Brajevo pismo, a Brajevo pismo je i jako teško naučiti, te iz tog razloga više čitaju ove knjige u digitalnoj tehnici.“

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja. Problematičan pravni status ove institucije i njen neprofitni karakter otežavaju njeno funkcionisanje. Zaposlenici mjesecima rade bez plate, a najveći problem u radu Biblioteke predstavlja nabavka repromaterija.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG