Dostupni linkovi

logo-print

Uz Dan hidžaba: Ne možemo birati između posla i marame


Ilustracija

Ilustracija

Svjetski dan hidžaba u Bosni i Hercegovini obilježile su mirne šetnje u nekoliko bh. gradova u kojima su se žene, koje inače ne nose maramu, solidarisale sa ženama pod hidžabom. Cilj je bio ukazati na, kako kažu, diskriminatornu odluku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o zabrani nošenja vjerskih simbola zaposlenim u pravosudnim institucijama.

Proteklih dana zabilježene su brojne reakcije javnosti nakon ove odluke, jer za većinu žena koje nose hidžab ova odluka je diskriminatorna u svakom pogledu.

Hanadi Salkica, advokatica sa dugogodišnjim iskustvom, prije rata je počela nositi maramu. Tokom školovanja, osim predrasuda, nije imala problema. Odlukom VSTV-a, kaže ova advokatica iz Zenice, ugroženo je njeno pravo na slobodu vjere i slobodu rada, te je dovodena do situacije da bira između advokature i marame. Zato će se, kaže, boriti svim pravnim sredstvima.

„S obzirom da do sada nisam ništa poduzela, a očekivala sam reakciju Advokatske komore, a kako je ona izostala, planiram se obratiti Komori da zaštitim svoja prava. To ću učiniti eventualno ako bi mi neko od predsjednika sudova zabranio ulazak u sudnicu pod hidžabom“, kaže advokatica Hanadi Salkica.

Odluka o zabrani isticanja vjerskih obilježja ne odnosi se samo na zaposlene u pravosudnim institucijama, već i na advokate, kao i na stranke, koje na bilo koji način učestvuju u sudskom procesu.

Marama je dio mog identiteta, kaže Hanadi Salkica.

„Zamislite sad da vam neko kaže kada ulazite u sud 'skini maramu', pa kad obaviš dio posla, ponovo stavi maramu', pa to je izigravanje vjerskih propisa, ali ne samo vjerskog propisa, ovo je moj identitet. Imam ličnu kartu na kojoj sam uslikana sa maramom. Zamislite situaciju da dođe stranka u sud i sud za identifikaciju koristi ličnu kartu. I na ličnoj karti je žena sa maramom, a u sudu sjedi žena bez marame. To su potpuno dvije različite osobe“, objašnjava Salkica.

Cementiranje podjela

Od svih vjerskih obilježja sporna je jedino marama, jer većina drugih obilježja nije toliko vidljiva.

Reagovala je i Islamska zajednica BIH. Džermana Šeta iz Komisije za slobodu vjere kaže da je ova odluka sporna zbog više razloga.

„Najproblematičniji dio ove odluke je, čini mi se, što se tvrdi da su osobe koje nose vjerska obilježja a priori pristrasne u obavljanju svoga posla. To je veoma problematična tvrdnja, jer u Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću je navedeno da ukoliko se sumnja da je neki sudija ili tužilac pirstrasan postoji disciplinski prekršaj za to. Tvrdnjom da ljudi kod kojih se vidi vjersko obilježje pristrasni ulazimo u niz problema“, smatra Šeta.

A predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je ovu odluku ranije objasnio ovako:

„Ja ne mislim da je diskriminacija, objasniću vam i zašto, postoji javni i privatni interes, u konkretnom slučaju suprostavljen javni i privatni interes osobe koja želi da ispoljava svoja vjerska prava s druge strane imate javni interes, održavanje potpune percepcije nezavisnosti od strane institucija koja odlučuje o pravu drugih ljudi”, tvrdi predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

Brojna udruženja su do sada reagovala, a pokrenuta je i peticija „Glas naroda protiv odluke VSTV-a“. Do sada je 3.500 građana potpisalo ovu peticiju. Na svjetski dan hidžaba organizovane su i mirne šetnje. Inicijator je Ernesa Bihorac iz Mostara.

„Peticijom 'Glas naroda protiv odluke VSTV-a' željeli smo pokazati da građani i građanke Bosne i Hercegovine ne prihvataju ovu odluku. Da jediskriminacija prisutna u BiH dovoljno pokazuje činjenica da sud želi donijeti odluku, koja nije u skladu sa Ustavom“, smatra Bihorac.

I Visoko sudsko i tužilačko vijeće smatra da je potrebno izvršiti analizu ovog problema i s aspekta međunarodnih standarda i zaštite ljudskih prava, kao i s aspekta objektivnih zahtjeva sudskog postupka, a posebno u smislu poštivanja principa nepristrasnosti pravosuđa. Džermana Šeta iz Komisije za slobodu vjere ipak kaže:

„Vjerujem da mi svi želimo nepristrasno pravosuđe i spremni smo uraditi sve što je potrebno da doprinesemo tom procesu, ali na ovaj način, time što neko nosi križ oko vrata ili nosi narukvicu ili maramu ili nešto četvrto, što ćemo u nekom trenutku ustanoviti da je vjersko obilježje, nećemo rješiti problem, već ćemo cementirati podjele“, objasnila je Šeta.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG