Vlada Srbije usaglasila je carinske stope za uvoz cigareta iz Hrvatske i čitave Evropske unije, čime je rešen spor između Brisela i Beograda, a što je od posebnog značaja za Hrvatsku koja beleži gubitke na tržištima CEFTE nakon ulaska u Evropsku uniju. Naime, ubuduće će sve zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, moći da po carini od 15 odsto izvezu u Srbiju ukupno 1.625 tona cigareta.
Van te kvote, koju je do sada kroz regionalni CEFTA sporazum koristila samo Hrvatska, sve uvozne cigarete iz evropskih zemalja biće oporezovane sa 57 odsto.
Branko Ružić, ministar za evropske integracije, rekao je da pitanje uvoza cigareta iz Hrvatske nije bilateralni problem sa tom zemljom već nešto što se rešava na realciji Srbija - Evropska komisija.
„To nas kao državu nikako ne stavlja u degradirajući položaj, imajući u vidu da je u prethodnih šest godina na taj način funkcionisao sistem uvoza. Ovde je takođe bitno da izvoz naših cigareta u Evropsku uniju, pa samim tim i u Hrvatsku, sada neće biti opterećen carinom. Dakle, biće nulta carinska stopa.“
Ovim su, kako kažu u Vladi, otklonjene sve prepreke da se ubuduće za Hrvatsku, kao i za ostale članice Evropske unije jer za sve njih važe ista pravila, primenjuje jedinstvena kvota i carinska stopa od 15 odsto.
Beograd je ranije tražio da se Hrvatskoj oduzme privilegija na izvoz cigareta u Srbiju po tarifi četiri puta nižoj od one koja važi za ostale članice Unije, a koju je uživala dok je bila članica CEFTE.
Peter Stano
Peter Stano, portparol evropskog komesara za proširenje, izjavio je za RSE da je Evropska komisija zadovoljna što je Srbija revidirala stav.
“Na osnovu toga Evropska komisija smatra da su pregovori sa Srbijom o sadržaju trgovinskih koncesija u protokolu kojim se prilagođava Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kompletirani. U izveštaju Evropske komisije o godišnjem napretku Srbije mi smo taj potez i pohvalili. Sada još treba da se pokrene procedura usvajanja protokola, što u slučaju Srbije podrazumeva ratifikaciju u parlamentu”.
Bojana Todorović, pomoćnik ministra trgovine Srbije, izjavila je za RSE da bi protokol između Srbije i Evropske unije o izmeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji podrazumeva i primenu dosadašnje kvote i carine na cigarete, trebalo bi da bude potpisan za oko dva meseca.
„Mi smo prihvatili tu metodologiju ali dokument nismo još potpisali. U praksi to još nije realizovano. Sada ćemo prvo tehnički sređivati tekstove, onda sve to prolazi vladu pa ide na ratifikaciju.“
Kada se radi o ustupcima sa uvozom cigareta, Srbija je kao suprotnu meru u njenu korist zatražila da joj se za 40.000 tona poveća kvota za izvoz šećera u zemlje Evropske unije, koju Evropa još razmatra.
Nenad Budimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i duvansku industriju Privredne komore Srbije, kaže za RSE da Beograd na tome insistira pred potpisivanje sporazuma.
„To je naš cilj pregovora, da nešto dobijemo. To bi bilo dobro za Srbiju. Mislim da bi to bio dobar adut za nas, ako bi se ovo ovako završilo sa cigaretama, da bi onda mogli da dobijemo povećanje kvote za izvoz šećera. Ona je sada oko 180.000 tona.“
Srbija o izmeni sporazuma sa Evropskom komisijom pregovara od novembra prošle godine.
Bojana Todorović kaže da će za Hrvatsku i ostale zemlje Evropske unije, na osnovu dogovora Beograda sa Briselom, biti određena ukupna zajednička kvota za sve zemlje EU od 1.625 tona cigareta godišnje, po carini od 15 odsto.
„Tako bi se pogodnosti koje je Hrvatska uživala prenele i na odnose Srbije i Evropske unije. Ovim se te pogodnosti daju Evropskoj uniji. A da li će ih iskoristiti Hrvatska ili neka druga zemlja članica videćemo u praksi kada se to bude primenjivalo.“
Način raspodela kvote od 1.625 tona za sve zemlje EU, i kako će je one koristiti, još nije utvrđen. Nadležni u vladi tvrde da količina uvezenih cigareta, koja je sada po carini od 15 odsto dodeljena svim državama evropske zajednice, neće poremetiti tržište jer sve praktično ostaje isto. Ova kvota ustanovljena je na osnovu prosečne količine koja je iz Hrvatske u Srbiju uvožena u poslednje tri godine, dok će se za uvoz preko te granice naplaćivati carina od 57 odsto.
Trgovinski bilans kada su u pitanju cigarete vrlo je nepovoljan za Srbiju. U prvih šest meseci ove godine u Hrvatsku ih je izvezeno u vrednosti od 675.000 dolara, dok je iz te zemlje uvoz cigareta u Srbiju bio vredan čak 10 miliona dolara.
Ilustracija
Uprkos tome, tri inostrana proizvođača cigareta koji, uz domaći Monus, imaju fabrike u Srbiji, Japan Tobacco International, Fhilip Morris i British American Tobacco, ne žele da komentarišu dogovor Brisela i Beograda dok, kako kažu, o tome ne porazgovaraju sa predstavnicima vlade.
Ekonomista Milan Kovačević zaključuje da na ovaj način Srbija gubi mogućnost da bolje trguje sa Hrvatskom, kao članicom EU, ali da na duže staze dobija sigurniji evropski put.
„Kada se učlanjujete u Evropsku uniju ne možete pobeći od toga da vam određuju propozicije za ulazak u taj klub razvijenih zemalja. Tako da je jasno da je to alat koji joj je na raspolaganju i koji ona sistematski koristi.“
Srpsko tržište godišnje apsorbuje 22.000 tona cigareta, dok je Srbija 2012. godine izvezla u Hrvatsku cigarete u vrednosti 878.000 dolara po do sada važećoj carinskoj stopi od 38 odsto.
Hrvatska: Pogodnosti i za drugu robu
Hrvatska ekonomija bilježi gubitke na tržištima zemalja CEFTA-e nakon hrvatskog izlaska iz CEFT-e i ulaska u Europsku uniju. Zato hrvatske vlasti pozdravljaju ključan korak na putu da se postigne dogovor o izvozu hrvatskih cigareta na srbijansko tržište po uvjetima iz vremena CEFTA-e. Eksperti traže uvjete iz vremena CEFTA-e i za izvoz konditorske robe na ta tržišta.
Nakon što je zbog ulaska u Europsku uniju i izlaska iz CEFTA-e osjetno pao hrvatski zvoz na tržišta zemalja CEFTA-e, konačno jedna dobra vijest za hrvatsku ekonomiju vezana uz eurointegracije. Kako su izvijestili iz hrvatskog Ministarstva vansjkih i europskih poslova, u pregovorima Europske komisjije i Srbije dobijena je suglasnost srbijanske Vlade da se postigne dogovor o plasmanu hrvatskih cigareta na tržište Srbije po uvjetima iz vremena hrvatskog članstva u CEFTA-i.
Konkretno, Hrvatska je uz pomoć Europske komisije tražila i dobila privolu srbijanske Vlade da se godišnja kvota od 1625 tona cigareta iz Hrvatske pri uvozu u Srbiju nastavi cariniti po stopi do 15 posto, umjesto po stopi od 56,7 posto, koja inače vrijedi za uvoz cigareta u Srbiju iz država članica Europske unije.
"Ti su pregovori bili privedeni kraju još u lipnju ove godine, međutim riješilo se sve osim pitanja koje je Hrvatskoj bilo iznimno važno, a to je bio jedan proizvod – cigarete – što je Srbija htjela ostaviti za kasnije razdoblje. To nama nije bilo prihvatljivo i tražili smo da se niti jedan hrvatski izvozni proizvod koji je obuhvaćen metodologijom tradicionalne trgovine ne izdvaja iz pregovora“, kaže za naš radio glasnogovornica hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova Danijela Barišić.
U ovom sporazumu svi su na dobitku, kaže glasnogovornica Barišić.
„Drago nam je što su napori svih uključenih doveli do dogovora za koji vjerujemo da će biti od koristi za obje strane. Mi cijenimo aktivni aranžman Europske komisije i – naravno – kooperativnost Republike Srbije u postizanju ovog kvalitetnog i obostrano zadovoljavajućeg rješenja.“
Na naš upit, u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva pozdravljaju ovu vijest koja – kako kažu – „hrvatskoj industriji osigurava zadržavanje zaposlenosti i proizvodnje te održavanje konkurentnosti u ravnopravnijoj tržišnoj utakmici s drugim proizvođačima na tržištu Srbije.“
U Tvornici duhana Rovinj, koja drži gotovo 8 posto srbijanskog tržišta cigareta, nisu željeli komentirati ovu za njih izuzetno povoljnu vijest, a u pismenom odgovoru obrazložili su svoju šutnju time da se radi o dogovoru u kojem su „pregovaračke strane Europska komisija i Srbija, a ne Hrvatska ili njihova tvrtka“.
Inače, rovinjska tvornica je prošle godine u Srbiji uz svu krizu, širenje crnog tržišta i porast potrošnje rezanog duhana prodala 1,4 milijarde komada cigareta i u državni proračun Srbije uplatila 57 milijuna eura.
Tvornica duhana Rovinj kao dio rovinjske ADRIS grupe drži 75 posto hrvatskog tržišta duhanskih prerađevina. Kako trošarine na duhan čine od 2,5 do 3,5 posto ukupne prihodne strane proračuna, njihove godišnje uplate u hrvatski proračun premašuju pola milijarde eura.
Zato ne treba čuditi što je Hrvatska zatražila pomoć Europske komisije u pregovorima sa Srbijom baš za cigarete, a ne primjerice za toliko spominjanu prehranu ili nešto drugo.
Međutim, ima u Hrvatskoj onih koji su nezadovoljni što je povoljniji režim dogovoren samo za cigarete, a ne i za ostalu robu. Osim za pet proizvoda, carina pri uvozu roba iz država CEFTA-e u države Europske unije je 0 posto, a Hrvatska je izgubila bescarinski tretman za svoju robu pri izvozu u zemlje CEFTA-e.
To se odrazilo na osjetni pad plasmana hrvatske robe na tim tržištima, pa ekspert za prehrambenu industriju Stipan Bilić u izjavi za naš radio ponavlja svoj prijedlog da se za svu hrvatsku robu kod plasmana na tržište zemalja CEFTA-e ostavi iste uvjete kao do sada – dok se ne dostignu količine iz prošle godine.
„Naime, nama će se dogoditi – jer je to naše prirodno tržište na kojem smo poznati, gdje smo prisutni i gdje smo konkuretntni - da nas ulazak u Europsku uniju prisili da to tržište izgubimo. A ako par godina ne budemo prisutni, izgubit ćemo ga za vječna vremena. To je politički problem za naše političare - da se bore sa Europskom komisijom, kao i u nekim drugim slučajevima“, konstatira Bilić.
