Dostupni linkovi

logo-print

Ustavnim tužbama do dvojezičnosti


Srpski demokratski forum o dvojezičnim glasačkim listićima, 27. ožujak 2013.

Srpski demokratski forum o dvojezičnim glasačkim listićima, 27. ožujak 2013.

Srpski demokratski forum najavljuje ustavne tužbe kojima će na skorim izborima za Europski parlament i lokalnim izborima zatražiti glasačke listiće na srpskom jeziku i ćirilici, a najavljuju i da će uskoro izići sa ustavnom tužbom kojom će se tražiti uvođenje srpskog jezika i ćililice svugdje gdje za to postoji zakonsko uporište.

Srpski demokratski forum najavljuje ustavne tužbe kojima želi natjerati Državno izborno povjerenstvo i lokalne organe vlasti da se na skorim izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima omoguće glasanje na glasačkim listićima na srpskom jeziku i ćirilici, tamo gdje Srba ima više od trećine u ukupnom broju stanovništva.

„Smatramo da je to legitimno pravo i pitanje identiteta i građanskih sloboda da manjine mogu konzumirati to svoje pravo sada kad se provode izbori“, rekao je predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula.

Prava manjina trebaju konačno biti izmaknuta iz političkih dogovora, naglašava Džakula nastavljajući svoj dugotrajni sukob sa glavnom političkom strankom srpske manjine u Hrvatskoj – Samostalnom demokratskom srpskom strankom (SDSS) i njenim najpoznatijim liderom Miloradom Pupovcem.

„Ne može ni premijer Milanović ni SDSS ni gospodin Pupovac da se odriče prava koje je predviđeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina“, istaknuo je on.

Također, u sljedećih desetak dana Srpski demokratski forum zatražit će ustavnom tužbom da Ustavni sud naloži provođenje dvojezičnosti u gradovima i općinama gdje Srba ima po najnovijem popisu više od 33 posto u ukupnom broju stanovnika. Radi se o gradovima Vukovar i Vrbovsko i 21 općini – od Borova do Lapca i Kistanja.

Koordinatorica koalicije nevladinih udruga za ljudska prava Platforma 112, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kritizirala je odgovor Državnog izbornog povjerenstva kako se odredba o dvojezičnosti ne odnosi na glasačke listiće kao formalistički i pravno dvojben.

„S obzirom na logiku koja stoji iza dvojezičnosti, a logika je ta da pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost ostvarenja određenih građanskih prava pristupom administraciji i državnim službama na vlastitom jeziku i pismu. Dakle, ako je to logika – jedno od temeljnih građanskih prava je svakako izborno pravo i tu mi se čini da je jako čudno da Državno izborno povjerenstvo ne vidi da bi glasački listići trebali biti dvojezični, jer – ponavljam - radi se o temeljnom građanskom pravu i o osnovi političke participacije“, kazala je Benčić.

Džakula: Problem stranke i politički predstavnici

U Državnom izbornom povjerenstvu ne boje se tužbi Ustavnom sudu. Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković za javni radio kaže:

„Niti zakon o izborima niti Ustavni zakon o pravima manjina ne predviđaju da glasački listićim budu na ćirilićkom ili nekom drugom pismu osim latinice, a znamo da je prema Ustavu u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.“
Veljko Džakula

Veljko Džakula


Džakula je na konferenciji za novinare kazao i kako je Srpski demokratski forum pronašao dopis Državnog izbornog povjerenstva tijelima lokalne samouprave otprije 4 godine, u kojima traži da im se dostavi prijedlog glasačkih listića za lokalne izbore na srpskom i ćirilici.

„Dakle - državna administracija željela je raditi svoj posao, međutim politički dogovor HDZ-a i SDSS-a koji su tada bili u koaliciji na državnoj razini to je spriječio,“ naglašava čelnik SDF-a.

„Zamislite da je to učinjeno 2009. godine i da se već tada dvojezičnost provodila u Srbu, Gračacu, lapcu, Erveniku, Kistanju, Dvoru... Danas uopšte Vukovar ne bi bio problem, pa bi se sa njim moglo i sačekati, ako baš toliko iritira.“

Džakula je odbacio teze kako nije vrijeme za uvođenje dvojezičnosti, jer da će to dovesti do tenzija između većinskog i manjinskog naroda uz protupitanje – a kada jest vrijeme?

„Mora se krenuti! Ja se ne plašim nikakvog lošeg odnosa prema manjinskoj zajednici, prema Srbima! I Srbi i Hrvati po meni potpuno normalo žive. Ono što se desilo u Kistanju je više incident. Ti mladi ljudi nemaju nikakvih sadržaja, nemaju nikakvih aktivnosti, prepušteni su sami sebi i ulici, pa je zato došlo do incidenta i ekscesa. Mnogo su veći problem političke stranke i politički predstavnici koji gledaju svoje lične interese, koji vode politiku sukoba niskog intenziteta, umjesto da rešavaju glavne stvari – da se ljudi zapošljavaju i da se bolje živi“, kazao je Džakula.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG