Dostupni linkovi

logo-print
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine mogao bi konačno, nakon šest godina, biti popunjen. To će značiti da brojni procesi u Federaciji mogu biti odblokirani, a prije svega problemi oko rekonstrukcije vlasti koja je u ovom entitetu kamen spoticanja već skoro godinu dana. Odluku o imenovanju sudija Ustavnog suda Federacije BiH, predsjednik Živko Budimir u utorak je konačno uputio na usaglašavanje i ona bi uskoro trebala stići u Parlament. Nakon svega ostaje otvoreno pitanje da li su političke partije u BiH spremne da prave kompromise i izaberu prave ljude na neke od najvažnijih funkcija u državi.

Šest godina su u Federaciji BiH trajala politička prepucavanja i nadmudrivanja oko imenovanja sudija Ustavnog suda. Zbog toga je ovaj sud bio nekompletiran, a neke od važnih odluka bile su na čekanju. Jednostavnije rečeno, već godinama traju uslovljavanja političkih partija za imenovanja sudija u ovom Sudu. Sistem je jednostavan kao i za većinu važnih odluka u Bosni i Hercegovini, svaka politička partija imala je svoje kandidate od kojih ni po koju cijenu nije odustajala, dok je u Ustavnom sudu sjedilo šest od potrebnih devet sudija. Predsjednik Federacije Živko Budimir je konačno poslao odluku o imenovanju. Tvrdi da je doveden u poziciju da mimo svojih uvjerenja u dalju proceduru uputi odluku o imenovanju jednog od sudija, Šahbaza Džihanovića, u Ustavni sud Federacije.
Živko Budimir

Živko Budimir


„Na moj prijedlog da u Ustavni sud FBiH imenujemo nekog od preostalih uspješnih kandidata Bošnjaka, nisu podržali dopredsjednici gospodin Kebo i gospodin Pudarić“, kazao je on.

Imenovanje Šahbaza Džihanovića, inače je posljednji kamen spoticanja i nesporazuma oko imenovanja sudija Ustavnog suda. Budimir tvrdi da je tokom provjera za njegovo imenovanje na mjesto sudije Ustavnog suda dobio izvještaj u kom se navodi da je Džihanović, obnašajući dužnost generalnog konzula BiH u Minhenu, protivno zakonskim propisima, izdavao državljanstva BiH stranim državljanima koja su kasnije oduzeta.

„Ova činjenica o djelovanju gospodina Džihanovića kao generalnog konzula bila je dostupna i poznata, kako njegovoj političkoj stranci, tako i onoj koja ga je na dužnost generalnog konzula i postavila, ali je bila, ne samo zanemarivana, već i prikrivana sve dok nije ugrožavala te stranke“, naveo je Budimir.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka vjeruje da će, ako su istiniti, ove navode prepoznati Parlament koji će dati posljednju riječ.

„Ako je istina, prema navodima iz medija, da navodno nema nikakvih problema u vezi s tim, doista se traži visok moralni ugled i visoka stručna kompetencija. Prema tome, ako bi se to dokazalo da je imao veze s tim, odnosno da je odgovoran u takvim situacijama, to bi dovelo u pitanje njegov kredibilitet“, ističe Trnka.

Problem u političkim pritiscima

Problemi u Ustavnom sudu počeli su još 2008. godine kada je tadašnja predsjednica Federacije Borjana Krišto mimo procedura pokušala imenovati Andriju Kolaka, koji je prema tvrdnjama političkih oponenata bio blizak HDZ-u BiH.
Ivica Ćavar, foto: Midhat Poturović

Ivica Ćavar, foto: Midhat Poturović


„Političke stranke imaju svoj poligon gdje se mogu nadmetati, da ne kažem nadmudrivati, a to su parlamenti i vlade, ali nikako preko jedne ovako bitne institucije, koja je sada itekako važna, pogotovo u ovom vremenu stalnih rekonstrukcija i prekompozicija vlasti koje se događaju u Bosni i Hercegovini na svim razinama, a sve to ide, naravno, protiv interesa građana Bosne i Hercegovine“, kaže Ivica Ćavar iz Centra civilnih inicijativa.

U demokratskoj državi ne bi bilo moguće da jedna tako važna institucija bude nekompletirana, navodi prof. Trnka i dodaje da je riječ o političkim manipulacijama.

„Jer u svakoj pravnoj državi ta institucija ima izuzetno veliku ulogu, a kod nas pogotovo još i u pogledu zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Dakle, bilo je apsolutno nedopustivo da se to desi. Političke manipulacije su u vezi s tim“, smatra on.

U tako nepopunjenom Ustavnom sudu, skoro šest godina sudija je bio Faris Vehabović. On je nedavno imenovan je za sudiju u Sudu za ljudska prava u Strazburu. Na pitanje sa kojim su se problemima suočavale sudije u nekompletiranom Ustavnom sudu Federacije, odgovara:

„Sa dešavanjima vezano za formiranje vlasti Federacije, to je sasvim sigurno izazvalo određene i reakcije i poteškoće, generalno, u funkcioniranju čitavog ustavnog poretka u Federaciji.“

I Vehabović se slaže s konstatacijom da je problem već godinama u političkim pritiscima.

„Mislim da je to apsolutno neprimjereno, nepotrebno, jako kontraproduktivno. Na kraju se uvijek pokaže kontraproduktivnim, s obzirom na to da jednostavno nije dobro da se čuju zahtjevi od ljudi koji su bliski ovoj ili onoj političkoj partiji, a isto tako je poznato, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom Evrope, da ni oni nisu imuni od uplitanja politike u procesima imenovanja sudija u najviše sudove. Ono što je vrlo bitno u svemu tome jeste da se za te pozicije imenuje ljude koji imaju lični integritet, što znači – kada je njihov glas presudan, da imaju jedan profesionalan stav koji neće odražavati stav bilo koje političke partije“, kazao je Vehabović.

Podsjetimo, od 2008. godine Ustavni sud Federacije radio je sa šest od potrebnih devet sudija, čime je bilo onemogućeno djelovanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Nakon odlaska sudije Farisa Vehabovića, u Ustavnom sudu ostalo je pet sudija. Za svaku odluku ovog suda potrebno je pet glasova.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG