Dostupni linkovi

logo-print
Pitanje ustavnih promjena stalno se stavlja pred bh. političare. Presudom Suda za ljdska prava u Strasburu u predmetu Sejdić i Finci naložene su promjene Ustava. Na njima radi zajednička komisija državnog Parlamenta.

Ustav BiH krši jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo da se bira i bude izabrano. Ta prava imaju samo pripadnici konstitutivnih naroda. Postojeći Ustav BiH nije u skladu sa evropskim standardima i kao takav onemogućava BiH da napravi prve korake na evropskom putu.

Prof. dr. Edin Šarčević, iz Centra za javno pravo, kaže kako će se Ustav morati mjenjati ukoliko BiH želi u EU:
„Sve poruke koje dobijamo iz evropskih gremija zahtijevaju da se taj dejtonski ustav uljudi, da se privede evropskim standardima, da se civilizira korištenjem evropskog prava", kaže prof.dr. Edin Šarčević.

„Sve poruke koje dobijamo iz evropskih gremija zahtijevaju da se taj dejtonski ustav uljudi, da se privede evropskim standardima, da se civilizira korištenjem evropskog prava. On u osnovi može poslužiti kao okvir za ulazak u EU, međutim, njegova unutrašnja struktura u pogledu raspodjele nadležnosti između entiteta i države, u pogledu organizacije pravosuđa nije sasvim kompatibilna sa evropskim ustrojstvom“, ocjenjuje Šarčević.

Profesor Šarčević ističe kako postoje modeli uspješnih ustavnih promjena koje su preuzimale mnogo države na putu ka članstvu u EU.

„U prvom koraku bi trebalo promijeniti oko dvadesetak propisa na državnom nivou. Ustavno pravo, uz izborno pravo, su prvi segmenti koji se moraju revidirati bitno. Najteže će biti, zapravo, promijeniti mentalitet, ne samo politički, nego mentalitet ljudi koji nastanjuju ovo područje“, kaže Šarčević.

Političare na psihijatrijsko vještačenje

Politički analitičar dr. Žarko Papić, iz Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, smatra da BiH mora ostati suverena i cjelovita država, da ne može biti centralizovana i unitaristička, te da se mora riješiti otvoreno pitanje Hrvata u BiH.

Između podijeljenosti bh. političara, gdje se jedni slijepo drže dejtonskog ustava, a Član iz Ustava o izboru članova Predsjedništva BiH

Član iz Ustava o izboru članova Predsjedništva BiH

politički predstavnici druga dva naroda na sav glas zagovaraju ustavne promjene, Papić kaže da se nameće i treće rješenje.

„To rješenje uključuje u sebi psihijatrijsko vještačenje većeg broja naših političkih lidera - da se dvije godine se, govorim o zakonu o popisu stanovništva, zaustavlja taj zakon zbog čuvenog člana 48 i da gledamo na televiziji kako čovjek iz SDA kaže: ’E mi smo sad proučili ustav i shvatili da nam to uopšte ne treba, jer po ustavu je stvar regulisana.’ Dvije godine smo izgubili. To je na ivici zloupotrebe službenog položaja, što podliježe krivičnoj odgovornosti ili psihijatrijskom vještačenju“, naglašava Žarko Papić.

Evropski standardi na kojima se pravi ustav postoje i nema potrebe da bh. političari kroz ustavne promjene izmišljaju toplu vodu. Potrebno je prilagoditi standarde državi i usvojiti ih, smatra docent Pravnog fakulteta u Zenici dr. Tarik Haverić.

„Upravo zato što politička moć nastoji da ostvari svoje partikularne interese, ne može tek tako da pristane na modele koji su poznati - i onda dolazi do situacije da se BiH stalno poziva ne nakakvu svoju posebnost i time opravdava činjenicu da se ta rješenja ne usvajaju. Kao da Evropa nije puna političkih zajednica koje imaju različitog stanovništva u smislu etnije, vjere, jezika itd“, navodi Haverić.

Matrica razjedinjavanja

Direktor Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Mijo Džolan tvrdi kako je BiH obilježena djelovanjem po matrici "dobitnik - gubitnik". Takva matrica uspješno potpiruje nacionalizme i razjedinjuje narode u BiH, a jedinu korist od toga imaju samo političari. Fra Džolan smatra da su evropske integracije jedinstvena šansa da ova država izađe iz dejtonskog sumraka:

„Propustićemo je ukoliko mi u BiH ostanemo ukopani u nešto što se pretvorilo u neku vrstu šovinizma, nepovjerenja, u neku vrstu dualističkog mišljenja koje zapravo samo u drugome vidi problem, a nikada se ne zaustavlja pred sobom, pred svojom nacionalnom skupinom kao mogućim problemom.“
"Političke elite uživaju u svom vlastitom brlogu. Dakle, njima je prelijepo, i svima nama je ružno“, ocjenjuje prof.dr. Mile Lasić.

Da BiH kao državu ne razumiju ni političari, a ni građani, potvrđuje i profesor mostarskog Filozofskog fakulteta dr. Mile Lasić.

„Krajnje je vrijeme prestati dovoditi u pitanje, na jednoj strani. I s druge strane, prestati dovoditi formirane bh. nacije. Političke elite uživaju u svom vlastitom brlogu. Dakle, njima je prelijepo, i svima nama je ružno“, naglašava Lasić.

Naši sagovornici složili su se da BiH kao država ne može biti funkcionalna pod okriljem postojećeg ustava koji je nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Nerzuk Ćurak smatra da se ustav mora hitno mijenjati, jer postojeći omugućava nastavak nasilja bez oružja.

„Dejtonski mirovni ugovor je priznavajući nasilje zaustavio nasilje, tako da je ono što mi danas živimo jedna vrsta nenasilja koja u nekom obliku predstavlja najgori oblik nasilja - jer već 17 godina ne možemo da izađemo iz jedne matrice dubinske podjele“, navodi Ćurak.

Iako se bh. političari stalno žale na takozvane nametnute zakone, međunarodna zajednica ih mora nametnuti upravo zbog nemogućnosti dogovora domaćih političara.

Međunarodna krizna grupa, Venecijanska komisija, ali i evropski parlamentarci stalno upozoravaju kako je Dejton postao kočnica napretku BiH prema euroatlantskim integracijama. Podsjetićemo jednu od ocjena visokih međunarodnih zvaničnika koji su tek nakon završetka mandata u BiH izjavili da je „Dejton ludačka košulja BiH “.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG