Dostupni linkovi

logo-print

Ustavne promjene u FBiH: U potrazi za kompromisom kojeg nema


Ilustrativna fotografija, Zgrada Parlamenta FBiH

Ilustrativna fotografija, Zgrada Parlamenta FBiH

Iako su najavljene u maju 2013., ustavne promjene u Federaciji BiH su i dalje na čekanju. Vrijeme pred parlamentarne izbore u oktobru 2014. ne daje mogućnost da se o njima raspravlja „trezvene glave“ i bez procjene šta bi kojoj političkoj partiji odgovaralo od predloženih reformi.

Početkom januara 2013., tadašnji američki ambasador u BiH Patrick Moon objavio je da je formirana grupa eksperata za izmjene Ustava Federacije BiH:

„Sjedinjene Američke Države su lansirale tu incijativu u partnerstvu sa drugim predstavnicima međunarodne zajednice. Nadamo se da ćemo doći do prijedloga za promjene Ustava Federacije koje će taj ustav učiniti efikasnijim i koji će Federaciju učiniti da košta manje za građane.“

Šestočlana grupa pravnih stručnjaka već je, nakon nekoliko mjeseci (u maju 2013.) obznanila svoj prijedlog sa 181 preporukom. Krajem prošlog mjeseca obavljena je prva i posljednja rasprava u sadašnjem sazivu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, ali bez zaključaka. I i to je napredak, kaže predsjednik Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma Mahmut Alagić:

„Zato što je ovo prvi put u parlamentarnoj praksi jednog parlamenta u BiH da smo otvorili sva pitanja koja se tiču ustavnog ustrojstva. S jedne strane, apsolutno postoji potreba da se struktura Federacije promijeni, a s druge strane, malo toga se do sada radilo da se postojeće stanje promijeni.“

Članovi grupe eksperata su svoje preporuke pretočili u radnu verziju novog ustava, u oktobru 2013., kako bi skupštinska procedura bila jednostavnija, ističe Krešimir Zubak, član stručnog tima:

Krešimir Zubak

Krešimir Zubak

„Mi smo kroz radnu verziju ustava FBiH zapravo izradili jedan potpuno novi ustav ne dovodeći u pitanje osnovne, temeljne postavke ustavnog uređenja FBiH, ali smo ispravili te odnose u funkcioniranju institucija vlasti, odnose između Federacije i kanotna, kantona i općina, proširili nadležnost općina, regulirali međusobne odnose, što je po meni bio ključni problem i problem je funkcioniranje Vlade Federacije. Mi smo dali rješenja koja bi, da su usvojena, mogla otkloniti te brojne probleme u funkcioniranju Federacije, a i iskorigirati i popraviti položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda unutar Federacije.“

Ustavni tekst sadrži rješenja koja unapređuju poziciju svih konstitutivnih naroda, kao i ostalih, te naglašava odgovornost predstavnika vlasti, kaže Zlatan Begić, takođe iz grupe eksperata:

„Mi smo ustavnim tekstom predvidjeli znatna ograničenja kada je riječ o primanjima nosilaca funkcija vlasti, pa smo tako, recimo, predvidjeli da u predstavničkim tijelima jedino predsjednik i potpredsjednici mogu biti profesionalci. Moje je mišljenje da se ovaj ustav kojim slučajem usvojio prije ovih dešavanja iz mjeseca februara, vjerovatno do ovih demonstracija i svega ovoga ne bi ni došlo, jer bi se ovim aktom odgovorilo na neke ključne devijacije u društvu i državi.“

Eventualno ukidanje ili smanjivanje broja kantona izaziva najveću pažnju javnosti, ali grupa stručnjaka se nije direktno time bavila, osim što je izrazila potrebu drugačije teritorijalne organizacije Federacije kako bi ovaj entitet bio efikasniji, funkcionalniji i manje skup. Međutim, prijedlog upućen iz Narodne stranke Radom za biljitak, koji je, takođe, stigao u federalni parlament, pretpostavlja upravo to, kaže Jeko Ivanković Lijanović, potpredsjednik stranke:

„Izmjenama Ustava Federacije se ukida 10 premijera, skoro 100 ministara, 285 zastupnika, 57 izaslanika, predsjednik i potpredsjednik Federacije i napravili bismo uštede do 500 miliona maraka kako bismo stvorili pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta.“

Osim protesta na ulicama, i članovi Udruženja nezaposlenih su tokom skupštinske rasprave o ustavnim promjenama tražili njihovo usvajanje. Govore Hasan Sejdić i Amir Spaho:

„Administracija kompletna FBiH treba da se svede na minimum, a to jedino možemo da uradimo novim ustavnim rješenjima. Ta sredstva treba da prebacimo na poticaj zapošljavanja.“

„Mi smo razumjeli da je neko u Dejtonu navukao luđačku košulju, ali oni se pravdaju za svoj nerad. Vrijeme je da skinu tu košulju.“

Slično mišljenje imaju i građani:


Nakon eksperata, na red su došli političari, koji su, kao i mnogo puta ranije, zakazali, pa se ustavne promjene odlažu za vrijeme nakon oktobarskih parlamentarnih izbora. Razloge Zlatan Begić vidi ovako:

„Nedostatak povjerenja, nepostojanje dovoljnog nivoa poznavanja materije. I treća stvar, pomanjkanje odgovornosti. Naši poslanici čekaju šta će im se kazati u centralama političkih partija, ne razmišljaju svojom glavom, ne ulaze u materiju.“

A šta je sa promjenama Ustava BiH? U dva entiteta postoje različita viđenja kako politički urediti BiH. Jedino rješenje bio bi kompromis, što je za sada nemoguća misija, smatra profesor Ustavnog prava Goran Marković:

„Čak nije toliko teško ni predložiti neka kompromisna rješenja, ali ona ne mogu da budu usvojena zato što nacionalne političke elite u BiH, i to sve tri, još uvijek nastoje da se održe koliko-toliko na nogama tako što će insistirati na nekim svojim maksimalističkim programima.“
XS
SM
MD
LG