Dostupni linkovi

logo-print
Trinaest stranaka u zajedničkoj Privremenoj komisiji oba doma Parlamenta BiH još nisu dogovorili amandmane na Ustav kojim bi se otklonili navodi o diskriminaciji u predmetu Sejdić - Finci protiv BiH.

Rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH kojima bi bila provedena odluka Suda u Strazburu je 30. novembar.

Teško je bilo pratiti Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Privremene zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH, kako pokušava definirati zajedničke tačke dijematralno suprotnih stavova političkih stranaka o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupština i izbora članova Predsjedništva BiH.

Osim deklarativnog zalaganja za ustavne intervencije koje su neophodne u implementaciji presude u predmetu Sejdić - Finci, minimum koncenzusa i kompromisa oko ovih važnih pitanja nije postignut.

Šefik Džaferović

Šefik Džaferović

„Ova reforma se ipak svodi na zahvate u Ustavu kada su u pitanju Predsjedništvo i Dom naroda. Iz presjeka onoga što su pokazali predstavnici političkih stranaka, ja zaključujem da bi postojala saglasnost oko toga da se uspostavi poseban klub ostalih u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Kako, na koji način bi se birali, koji broj - sve su to različiti stavovi političkih stranaka“, kaže Džaferović.

Još prije dvije godine kada je presuda donesena, bilo je jasno da implementacija neće biti lagana jer otvara najvažnije pitanje u BiH, pitanje Ustava.

Očekivano, političke partije iz RS zauzele su stav kako mogu podržati tek minimalne izmjene koje se odnose na brisanje nacionalnog prefiksa ispred tročlanog Predsjedništva BiH.Sve ostalo, smatra Krstan Simić, iz SNSD-a, zahtijeva širu ustavnu reformu:

„Nažalost, mnogim političkim partijama to je bio povod da otvore mnogo složenija pitanja i pitanja koja nisu u mandatu ovog saziva komisije.“

Kada je u pitanju sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, SNSD predlaže tri nova člana iz reda nacionalnih manjina i neopredijeljenih, od kojih bi se jedan birao u Republici Srpskoj, a druga dva u Federaciji BiH.

Sličan je prijedlog i SDS-a, i prema riječima predstavnice ove stranke u zajedničkoj komisiji Aleksandre Pandurević, jedini moguć:

„Ja mislim da je to brisanje nacionalne odrednice - i tu je kraj priče kod članova Predsjedništva.“

Za većinu stranaka iz Federacije BiH izmjene Ustava trebale bi ići u pravcu izbora Predsjedništva u Parlamentarnoj skupštini, što ne bi moglo proći bez promjene sistema vlasti u BiH sa predsjedničkog ili polupredsjedničkog na parlamentarni, a to zahtijeva premještanje ingerencija u Vijeće ministara ili vladu BiH.

Prema predloženim rješenjma SDA, funkcija Doma naroda Parlamenta BiH bila bi isključivo zaštita vitalnih nacionalnih interesa naroda, s tim da bi predstavnici nacionalnih manjina bili zastupljeni bez obzira na izborni rezultat.

Najmanje priče o ravnopravnosti

Za SDP, klub delegata iz reda ostalih trebao bi imati ulogu zaštite kolektivnih prava.

„Od samog početka stav SDP-a je bio da ovu presudu treba tretirati kao odličan povod da se otklone sve diskriminacije u svim ustavima u BiH“, navodi Saša Magazinović, SDP BiH.

Za šire ustavne refome zalažu se i dva HDZ-a, koji u implementaciji presude Sejdić - Finci vide dobru šansu za “preslagivanje” odnosa, posebno u Federaciji. Prema njihovom prijedlogu, u Dom naroda Federacije poslanici bi se birali od ad hoc uspostavljenog kluba.

Hrvatske izaslanike bi tako birali isključivo hrvatski zastupnici iz kantonalnih skupština. Kroz entitetski bi se u gornji dom birali izaslanici za državni Dom naroda, a onda posredno i članovi državnog Predsjedništva. Svjesna da ovakav prijedlog teško može proći stranke Platforme u Federaciji, Borjana Krišto iz HDZ-a BiH upozorava:

„Ja sam vidjela i danas sam govorila da svi ne žele BiH kao državu tri naroda, odnosno jednakopravnu.“

Jakob Finci i Dervo Sejdić, oktobar 2011.

Jakob Finci i Dervo Sejdić, oktobar 2011.

Da se u cijeloj priči najmanje vodi računa upravo o ravnopravnosti, slaže se i Vehid Šehić iz Vijeća za nacionalne manjine BiH .Četiri člana Predsjedništva u jednoj izbornoj jedinici i četiri delagata u Domu naroda iz reda ostalih, Šehić smatra kako bi mogli odgovoriti na ono što zahtijeva Sud u Strazburu:

„Mene čudi zašto predstavnici političkih stranaka koje predstavljaju svoje narode, kako vole reći, se ne bore za ravnopravnost svojih naroda na čitavoj teritoriji BiH jer njima je dovoljna samo konstitutivnost koja kroz ustavna rješenja apsolutno ne omogućava ravnopravnost njihovih naroda, pa samim tim i građana.“

Iako je Komisija trebala predložiti zajednički prijedlog amandana na Ustav BiH, na narednoj i posljednjoj sjednici koja je zakana za 1. decembar, kako sada stvari stoje, biće usaglašen tek izvještaj sa pojedinačnim prijedlozima.

Na pitanje kako bi se ovo moglo odraziti na ocjenu Komiteta Vijeća Evrope, koji će uskoro razmatrati i implementaciju presude u predmetu Sejdić - Finci, predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović kaže:

„Prema onome što imamo mi kao informaciju, ukoliko se ne postigne dogovor, ni ovaj rad koji smo mi do sada imali neće biti smatran kredibilnim naporom.“

Prema ranijim zaključcima parlamentarnih domova o formiranju Privremene
komisije za provođenje odluke Sejdić - Finci, rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH kojima bi bila provedena odluka je 30. novembar.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG