Dostupni linkovi

logo-print

Evropski istraživački centar: Ustav BiH omogućuje korupciju


Jedna od antikorupcijskih kampanja u BiH

Jedna od antikorupcijskih kampanja u BiH

Prema dosadašnjim istraživanjima korupcija u BiH godišnje proguta oko 800 miliona konvertibilnih maraka (400 miliona eura). Najizraženija je u javnim nabavkama, jer proguta čak 90 posto sredstava. Evropski istraživački centar uradio je istraživanje o 'Ustavu BiH kao generatoru korupcije' u kojem se navodi da nedorečen ustav ostavlja prostor za korupciju u svakom segmentu društva. No, političarima nije u interesu da naprave izmjene i ustava i zakonske regulative koji će omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije. S druge strane, Evropska unija koja bi mogla biti korektiv nema vremena da se bavi BiH, ocjenjuju analitičari.

Komplikovano državno uređenje i nedorečen Ustav BiH ostavljaju prostor za visok stepen korupcije, stoji između ostalog u istraživanju Evropskog istraživačkog centra. Direktorica ovog centra Tija Memišević napominje da građani BiH plaćaju ogromnu cijenu te korupcije

„Pošto mi imamo nedorečen ustav u mnogo aspekata, onda su svi naši demokratski mehanizmi kontrole koji bi trebalo da pomognu, formalni i neformalni, u borbi protiv korupcije također nerazvijeni ili uopšte ne postoje", navodi Tija Memišević.

Koautor izvještaja, politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju Adnan Huskić kaže da je osim navedenog ključni problem donošenje svih bitnih odluka van institucija sistema BiH.

„Ovdje se također postavlja pitanje u kojoj mjeri institucije države uopšte funkcionišu ako imate donošenje odluka, bar na državnom nivou, koje je izmješteno izvan institucija države, sastanke političkih lidera na kojima se ne rješavaju samo pitanja kao što su pitanja ustavne reforme, nego apsolutno sva pitanja koja bi se trebala rješavati na mjestu gdje to građani mogu da vide, gdje građani mogu da čuju, na kraju krajeva, koji su stavovi političkih lidera i političkih stranaka i onih ljudi koji ih zastupaju u državnim organima. Dakle, čim se otkloni taj segment transparentnosti, u principu počinje problem koji se definitivno može nazvati korupcijom u tom smislu", kaže Huskić.

Jedna od antikorupcijskih kampanja u BiH

Jedna od antikorupcijskih kampanja u BiH

Huskić dodaje da političari u Bosni i Hercegovini već godinama na svaki pokušaj građanskog bunta koji je rezultat hroničnog nezadovoljstva potežu priču o nacionalizmu i međuetničkoj mržnji, te na taj način devalviraju svaki pokušaj građana da ih pozovu na odgovornost. On napominje da je prisutan trend izmjena postojećih zakona koji omogućuju neki vid borbe protiv korupcije na negativan način:

„Govorim o zakonima koji se očito sada pripremaju ili su u pripremi, ili se o njima raspravlja, kao što su izmjene Izbornog zakona, koje se manifestuju kao zatvaranje otvorenih listi, zatim Zakon o javnim nabavkama, sa odredbama koje se tiču žalbenog postupka, zatim Zakon o slobodi pristupa informacijama... Dakle, radi se o jednom setu zakona koji će, ukoliko budu usvojeni, predstavljati jedan veliki korak unazad za Bosnu i Hercegovinu, u smislu njene demokratije, a čini mi se da i međunarodni akteri u Bosni i Hercegovini trenutno apsolutno nikakvog interesa ne pokazuju da se pozabave ovim pitanjem, što mislim da nam je dodatni problem u svemu tome.“

Udruženje građana Tender do sada je upozoravalo da je korupcija najizraženija u oblasti javnih nabavki. Prosjek u Evropskoj uniji je da 25 sredstava propadne zbog netransparentnih tendera, a u Bosni i Hercegovini taj procenat je čak 90 posto. Članovi udruženja predlagali su izmjene Zakona o javnim nabavkama na način da se po uzoru na razvijene zemlje korupcija svede na minimum, no uzalud.

„Tri ključne institucije koje su vezane za javne nabavke – to je Agencija za javne nabavke, Ured za žalbe i Sud BiH – uopšte ne poštuju odredbe zakona, i kao takvi ohrabruju, podstiču neodgovorne pojedince u ugovornim organima da se bave korupcijom", kaže Rajko Kecman iz udruženja Tender.

Jedan od takvih je i Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je omogućavao građanima da pismenim putem zatraže informaciju od institucija i da je u određenom roku moraju dobiti. Izmjenama se ostavlja prostor političarima da sami odluče koje informacije građani više neće moći dobijati, upozorava Mirjana Popović iz Centra za istraživačko novinarstvo.

„Mijenja se u suštini glavni princip zakona, naime, aktuelni zakon kaže da su sve informacije koje su u posjedu javnih ustanova slobodne na osnovu zahtjeva, dok se izmjenama izuzeci mogu zabraniti, odnosno spriječiti javnost da dođe do njih. Ukoliko ove izmjene budu prihvaćene, ovaj princip bi se mogao okrenuti, pa će važiti ideja da svi dokumenti koje pojedinac traži, a taj dokument podrazumijeva i sadrži bilo kakav lični podatak, da ne smije biti podijeljen sa javnošću", naglašava Mirjana Popović.

Naši sagovornici kažu da su male šanse da se kod političkih elita probudi savjest i da promijene Ustav i zakonsku regulativu na način koji bi omogućio uspješnu borbu protiv korupcije. Politički analitičar Adnan Huskić nije optimista.

„Očekivalo se da Evropska unija bude taj korektiv i da pazi na neke stvari koje se trenutno rade i da to bude unutar okvira onoga što bi Bosna i Hercegovina trebala kao neko zdravo demokratsko društvo da bude, međutim, problem je u tome što Evropska unija nije nikad imala neke pretjerano jasne strategije prema Bosni i Hercegovini. S druge strane, ne treba zaboraviti – naredne godine su izbori u Evropskoj uniji za Evropski parlament, što znači da su ti ljudi, kao i oni koji rade u Komisiji, potpuno okupirani tim izborima, tako da mislim da se nalazimo u poprilično lošoj situaciji po tom pitanju", zaključuje Huskić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG