Dostupni linkovi

logo-print

Uspješni sportaši uglavnom "obiteljski projekti"


Ilustracija

Ilustracija

Atletika, skijanje, tenis, plivanje, rukomet, vaterpolo i nekoliko borilačkih sportova snažnije su promovisali mladu hrvatsku državu, nego milioni kuna uloženi u turistički marketing – ističu istaknuti hrvatski sportaši i analitičari. Zasluge za te zlatne, srebrne i brončane medalje više pripisuju tradiciji, talentu i obitelji, nego li nekoj osmišljenoj državnoj brizi i strategiji.

Najbolji skijaš svijeta, najbolji slalomaš, trenutno prvi u ukupnom poretku skijaša u Svjetskom kupu, Ivica Kostelić, niže uspjehe i na početku 2012. godine. Nedavnu četvrtu pobjedu u slalomu u švicarskom Wengenu posvetio je obitelji Težak, Hrvatima iz Švicarske koji su, bratu i sestri Kostelić, puno pomogli dok je još malo tko za njih znao, dogovarali im operacije i financirali skupe rehabilitacije.

Lijepa gesta u trenutku kad se u Wengenu, zahvaljujući Ivici, još jedanput svirala hrvatska himna, a hrvatskog skijaša uspoređivali sa slavnim Ingemarom Stenmarkom.

„Danas mi je neko rekao da je samo Ingemar Stenmark imao tri pobjede zaredom na ovom brdu. Biti povezan sa njim, u bilo kom kontekstu, je prekrasno za moju obitelj, a za mene osobno je to velika čast“, kazao je on.
Janica Kostelić

Janica Kostelić


Ivičina sestra, Janica Kostelić, s četiri olimpijske zlatne medalje i dvije srebrne, najuspješnija je alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Pobjeđivala je u svim disciplinama. Povukla se 2006. U rodnom je Zagrebu dočekivana kao kraljica. Oboje su ponos Hrvatske čiju zastavu oduševljeno viju na svim natjecanjima, ali svi znaju da je Kostelićeva priča, prije svega priča o snu i upornosti njihova oca Ante i cijele obitelji.

Profesor sociologije društva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Dražen Lalić, naglašava da je slično i kod ostalih najuspješnijih hrvatskih sportaša, počevši još od košarkaške obitelji Petrović.

„Mi još uvijek imamo snažnu obitelj i ona stoji iza nas i kada izgubimo posao i kada se školujemo, pa tako i ovo. Tko je stajao iza Gorana Ivaniševića? Tko stoji iza Luke Modrića ili iza Blanke Vlašić? Nije država, nego obitelj. Nije predsjednik Vlade, ni ministar, nego čača“, kaže on.

Rijetko koji sportaš došao iz sustava

Isto ističe i jedan od najboljih svjetskih stolnotenisača, Zoran Primorac, koji će igrati za Hrvatsku i na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.

„Primjeri hrvatskih sportaša, ovih naših perjanica, nažalost je uglavnom obitelj. Rijetko koji sportaš je došao iz sustava“, navodi Primorac.

Najpoznatija hrvatska atletičarka Blanka Vlašić, također je „obiteljski projekt“, ali njezin otac Joško Vlašić, ne umanjuje ni okvire koje hrvatskom sportu daje država.

„Bez obzira što na neki način laska kad vam kažu da je nešto obiteljski projekt i vjerojatno se to bez potpore obitelji ne bi ni desilo, ali to samo nije dovoljno. Mi pokrivamo sa dvije trećine naše programe. To je za obitelj veliki trošak. I ono što društvo pokriva, pokriva tek jedan dio svega toga“, kaže on.

Blanka je 2010. bila proglašena najboljom sportašicom svijeta, a iste godine i Udruženje europskih sportskih novinara proglašava je najboljom sportašicom Europe.

„Inspirira me svijest o tome da sam sigurna u to da sam rođena da skačem i da u ovoj mojoj disciplini pomjeram granice“, kazala je Vlašić.

„Blanka Vlašić je dvostruka svjetska prvakinja i ima srebrenu medalju sa olimpijskih igara u Pekingu. Ona ima dvije zlatne medalje u dvoranskom prvenstvu svijeta, ima drugi rezultat svih vremena, 208 cm, u dvorani i 206 cm, ima preko sto natjecanja na kojima je skočila preko dva metra. Druga je na ljestvicama svih vremena po broju skokova preko dva metra. Ona je dvostruka juniorska svjetska prvakinja, evropska prvakinja do 23 godine. Puno puta je bila na postolju i puno puta se svirala hrvatska himna i puno puta smo svi zajedno slavili.“

Problemi nakon sportske karijere

Hrvatski tenis je obilježio Goran Ivanišević.

(VIDEO: Ivanišević protiv Raftera u finalu Wimbledona 2001)


Hrvatska se država, kažu naši sugovornici, diči svojim sportašima, uglavnom, dok su na vrhu. Političke stranke ih koriste u promidžbene svrhe, a onda ih, manje-više zaboravljaju jer u Hrvatskoj nije reguliran status vrhunskih sportaša, a velika većina ih ne može sportom osigurati egzistenciju. Bivša europska i svjetska prvakinja u streljaštvu, Biserka Vrbek, navodi primjer višestruke svjetske prvakinje u samostrelu, Branke Pelegrin, koja se također priprema za Olimpijadu u Londonu.

„Svi se dive njezinim rezultatima, ali kada ona traži posao, nitko je ne želi jer je tu nužan izostanak sa posla“, navodi Vrbek.

Proslavljeni plivač Gordan Kožulj završio je fakultet i trenutno radi u jednoj privatnoj agenciji za odnose s javnošću, ali upozorava da mnogi sportaši imaju problema nakon sportske karijere.

„Treba istaknuti da se 98 odsto hrvatskih sportaša ne osigura financijski i zbog toga vrhunski sportaši zaslužuju bolji status u hrvatskom društvu. Na taj način da im se pomogne u tom procesu reintegracije u svakodnevni život“, kaže Kožulj.

Unatoč brojnim uspjesima, nastavlja Kožulj, Hrvatska, a ni Srbija, nisu jedine male zemlje s velikim sportskim rezultatima, ima takvih fenomena još.

„Hrvatska, pa čak i Srbija, nije tako visoko koliko mi možemo participirati na same sportiste što se tiče uspjeha. Sigurno su ispred nas neke zemlje za koje mnogi ne bi rekli da je to tako. Recimo Bugarska. Jedna od vodećih zemalja po broju osvojenih medalja sa olimpijskih igara po glavi stanovnika je i Kuba i Švedska, ali svakako se možemo podičiti dobrim sportskim rezultatima“, navodi on.

Jedan od njih je i nedavna bronca s europskog prvenstva u rukometu u Srbiji, 10. medalja hrvatskih rukometaša na svjetskim natjecanjima.

Sociolog Lalić kaže da, obzirom na broj stanovnika, Hrvatska zaista ima velike sportske uspjehe, a smatra da to treba zahvaliti i velikoj tradiciji, pogotovo u rukometu i vaterpolu.

„Jedna, ne samo genetska, nego i kulturna usmjerenost ka sportu. Očito je da je sport među područjima koje posebno zanimaju građane Hrvatske“, kaže Lalić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG