Dostupni linkovi

logo-print

Uspješni bh. inovator: Izumi su mi kao djeca


Ljubomir Samardžija, inovator iz Bihaća preuzima na dodjeli jedne od brojnih nagrada

Ljubomir Samardžija, inovator iz Bihaća preuzima na dodjeli jedne od brojnih nagrada

Najbolje približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji čine njeni inovatori koji nastupajući na brojnim sajmovima patenata i inovacija predstavljaju svoju zemlju.

Ljubomir Samardžija (1950) iz Bihaća jedan je od najuspješnijih inovatora BiH, posebno preokupiran zaštitom čovjekove okoline. Njegovi najpoznatiji patenti su viseći kontejner za prikupljanje plivajućeg otpada uz obalu i u lukama i brod za prikupljanje istekle nafte u more. Dobitnik je najviših priznanja i brojnih medalja.
Ja sam već odavno u aktivnostima vezanim za zaštitu čovjekove okoline. Prvi moj izum, odnosno patent, jeste brod za sakupljanje istekle nafte.

"Ja sam već odavno u aktivnostima vezanim za zaštitu čovjekove okoline. Prvi moj izum, odnosno patent, jeste brod za sakupljanje istekle nafte. Nisam bio u mogućnosti 1994. godine ići van BiH, ali sam preko evropskih posmatrača proslijedio svoj model broda. On je dobio srebrnu medalju i mislim da je to prva prezentacija Bosne i Hercegovine na nekim međunarodnim izložbama. Što se tiče brodske platforme za sakupljanje i preradu plastičnog plutajućeg otpada, taj problem već dosta dugo pokušavam riješiti unazad godinu dana, aktivno, a posebno sam se pripremio za Štokholm – od maja do oktobra, kad sam bio u Štokholmu, zato što su oni proslavljali 125 godina djelovanja udruženja inovatora Švedske i imali su tu jubilarnu godinu. Šveđani su tada stavili da je top-tema zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije i klimatske promjene. Ja sam onda išao ciljano, sa prezentacijom modela brodske platforme. Kao što znate, tamo sam dobio zlatnu medalju. Oni su prepoznali suštinu moje inovacije. Što se tiče plastičnog otpada, mislim da jedan određen broj ljudi zna da se zadnjih nekoliko godina formiralo pet plivajućih otoka smeća, a najveći je pacifički. Površina tog pacifičkog otoka plutajućeg plastičnog otpada veća je od dvije teritorije Teksasa. On pluta između Kalifornije, Havaja i Japana. Taj otok smeća se počeo sakupljati i na sjevernom Atlantiku i mislim da su se zato Šveđani odlučili da me nagrade zlatnom medaljom. Posebno sam bio počašćen posjetom jednog njihovog biologa koji mi je rekao da je izuzetno zadovoljan mojim rješenjem. Ja, naime, imam na plutajućoj platformi jednu vrstu fabrike koja sakuplja plastiku i prerađuje u granulat i priprema ga za isporuku", kaže Samardžija.

Unu smatram savršenstvom čistoće

RSE: Kako nastaju plastične loptice kojim ste Vi takođe posvetili pažnju?

Nagrade koje je osvojio Ljubomir Samardžija za svoje patente

Nagrade koje je osvojio Ljubomir Samardžija za svoje patente

Samardžija: Plastični materijal u vodi vremenom gubi elastičnost, krza se i nastaju tzv. plastične čestice, odnosno plastične loptice. One ulaze u prehrambeni lanac morskih životinja i posebno su opasne za mladunce koji zbog toga ugibaju. Ogromna je količina tih morskih životinja koje su uginule. Možete na internetu pronaći slike pelikana koji su se raspali, a tamo gdje im je bio želudac vidite upaljače, čepove boca, plastične kese itd.

RSE: Očito ste zadovoljni Vašim izumima?

Samardžija: Kao što svaka majka voli svoje dijete, tako i mi volimo svoje inovacije i patente. Mislim da ovog trenutka ne postoji bolji i efikasniji sakupljanja tog plastičnog otpada. Jako puno sam se bavio ovim, čak sam se obratio i kapetanu Muru – to je Amerikanac koji je otkrio taj pacifički otok smeća koji se sada i naziva 'plastična juha'.

RSE: Šta možete još navesti od vaših patenata?

Samardžija: Imam izuzetno dobru hidroelektranu ekološkog tipa. S obzirom da sam ja odrastao na Uni – Unu smatram savršenstvom čistoće i prirodnih vrijednosti – patentirao sam ekološki tip hidroelektrane koja može da se gradi u uslovima kada postoji nacionalni park. Znači, možemo imati i ljepotu i energiju. U Bihaću, ili bilo gdje, nacionalni park je skoro nemoguće održavati prodajom karata za turiste ili donacijama. Kod nas je najveći problem što se za funkcionisanje nacionalnog parka smatra odgovornim budžet. Nijedan budžet nije toliko jak ukoliko ne bude samofinansiranja.

RSE: Održivi razvoj nacionalnog parka – kao pojam zvuči zanimljivo...

Samardžija: Za nacionalni park Una, na primjer, jedini način je izgradnja te hidroelektrane jer je, prema proračunu, godišnja dobit oko milion i trista maraka. S tolikim iznosom može se izgraditi kompletna infrastruktura. Što je još važnije - ja sam to i posebno obrađivao – zaštitu flore i faune, ispitivanje sedre i svega ostalog, najviše bi mogao raditi Biotehnički fakultet u Bihaću i on bi mogao biti stalno na sredstvima samofinansiranja, ali po tačno urađenim projektima da se evidentira: imamo autohtonog lipena, pastrmku, te i te životinje. Vi znate da sada divlja priroda mora imati četiri životinje: vuka, orla, medvjeda i mladicu ili neku ribu koja je vrlo specifična. Kad to imate, kad imate te životinje koje mogu da žive, onda imate oznaku divljine i nacionalnog parka.

Ljubomir Samardžija je trenutno u fazi prijave novih izuma, na primjer instrumenta - indikatora opasne vožnje, te recepta kao i postupka dobijanja zdravog tamnog napitka "Divlja jabuka".

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG