Dostupni linkovi

logo-print

Obnova kuća nakon nezapamćenih poplava u BiH obnova nije ni blizu završetka. Političari su građanima umjesto pomoći dali samo prazna obećanja. Upravo zbog takvog odnosa vlasti prema ugroženom stanovništvu David Barth, direktor misije Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH i pukovnik Scott Miller, vojni ataše u BiH, u zajedničkom tekstu objavljenom na stranici američke ambasade (http://usembassysarajevo.blogspot.com/2014/09/necuvenooutrage_18.html) javno su kritikovali vlasti u BiH jer ne rade svoj posao.

U intervjuu za naš program direktor USAID-a za BiH David Barth govori je o motivima za svoj oštar osvrt na nedostatak političkih napora da se pomogne građanima koji su pogođeni poplavama, te da se umjesto toga pokrpe rupe u budžetima.

Gospodine Bart kakvo je Vaše mišljenje o nedostatku političke volje da se pomogne građanima, naročito sada kada je i međunarodna zajednica više nego spremna da pomogne?

Barth: Mislim da je to izuzetno uznemirujuće jer je prva zadaća vlada da zaštite dobrobit svojih građana. Nisu u pitanju nedostaci resursa. Oni su dostupni ukoliko se organizujete i posvetite se tome da odete na teren i uradite posao. Neću prozvati nikoga iz vlasti pojedinačno, ali vidim sveukupni efekat. Kad odem na teren, vidim međunarodne donatore, privatni sektor, vidim zajednice kako se same organizuju. Ono što je bolno i očito jeste nedostatak učešća i intervencije tijela koja su zadužena da rade taj posao.

Šta leži iza njihovih zahtjeva za više novca, ako znamo da su do sada uradili tako malo?

Barth: Ne mogu govoriti o pozadini, ali vidim efekte. Međunarodna zajednica je tu da pomogne i mi ćemo pomoći. Opredijeljeni smo da obezbijedimo resurse gdje god možemo, ali nam u tome treba partner. Treba nam pomoć vlada na svim nivoima da napravimo prioritete. Za mene, najveći teror i strah koji me drži budnim je činjenica da se slaba infrastruktura, koja je popustila i zbog koje su se rijeke izlile, ni nakon prvih poplava nije popravila. A već imamo nove poplave i biće ih još. To su stvari koje međunarodna zajednica ne može uraditi. To su stvari u nadležnosti općina, kantona, entiteta i države. Svi nivoi to moraju da urade, svako za sebe, da ih identifikuju i naprave prioritete.

Ako se ovako nastavi ljudi će očito biti u većoj opasnosti nego što su sada. Kakva su vaša predviđanja? Bi li bilo efikasnije da sav posao preuzme međunarodna zajednica, jer sav posao koji su uradile vladine organizacije, očito nije dovoljan, jer se urađenim može smatrati samo ono što su napravile međunarodne organizacije?

Barth: To nije ono što bih ja želio da se dogodi. Želio bih da građani ove zemlje imaju koristi od vlade koja odgovara na njihove potrebe. Ja bih najviše volio da nismo ovdje kao donatorska organizacija i na tome radimo. Ima svijetlih primjera i elemenata u vladama koje su bile od pomoći, konstruktivne ili nam bar nisu stajale na putu. Na kratke staze nisam vidio da se stvari poboljšavaju. Međunarodna zajednica će morati ostati budna i pomoći gdje može. Problem je što su resursi kojima raspolažemo ograničeni i nisu ni izbliza dovoljni da pokriju posao koji se mora uraditi.

Možemo li vjerovati političarima? Čini se da su građani puno organizovaniji i više spremni da pomognu od njih.

David Barth

David Barth

Barth: Pa, to su dvije potpuno različite stvari. Prvo, zapanjujuće je kako su građani jedni drugima pružili pomoć. I to puno govori o prirodi i karakteru ljudi u ovoj zemlji. Oba entiteta, sve nacije, nije važno ko je ko, jer kad je opasnost prisutna svi pomažu. I kad je prošla opasnost izašli su s lopatama, rukavicama, kantama, i nije bilo važno kome, važno je da pomažu. I to puno govori o Bosni i Hercegovini. A što se tiče političara i toga može li im se vjerovati, imate izbore i građani samo moraju donijeti odluku. Ako mislite da ste dobili uslugu, da to zadovoljava vaše potrebe za sav porez koji ste platili, i da vam je omogućemo da izdržavate porodicu ili radite, znate šta ćete izabrati. Ako osjećate da ništa niste dobili zauzvrat od institucija vlasti, potpora i usluga na koju građani imaju pravo, onda i u tom pravcu nešto možete izabrati.

Čini li vam se, međutim, da bi izbornu kampanju političari mogli okrenuti u smjeru izgradnje atmosfere straha i nepovjerenja?

Barth: To je svakako bio uzorak koji se ponavljao u prošlosti. Nadam se da su se ljudi dovoljno izvještili da ne padnu na to. Svijet se globalizirao i građani moraju da prevaziđu strahove i razmisle kako možemo dijeliti konstruktivnu budućnost. To ne znači da trebamo zaboraviti prošlost. Treba prepoznati i ispričati tragičnu priču Bosne i Hercegovine, njenih ljudi svih nacionalnosti, ali to ne može biti smetnja u izgradnji bolje budućnosti za njihovu djecu. Sa ovolikom nezaposlenošću, gdje dvoje od troje ljudi žele posao a ne mogu ga naći, bio bih mnogo sumnjičav ako bi mi bilo koji političar pričao više o etničkim nego o ekonomskim pitanjima.

Na bazi svega, kakva je poruka građanima Bosne i Hercegovine?

Barth: Ona je ista kakvu bih dao bilo kom građaninu zemlje koja ide ka demokratskim procesima. Koristi glavu – misli. Iskoristi ono što ti je rečeno i okruži se ljudima koje smatraš vrijednim tvog povjerenja. Ljudima koji dijele tvoje vrijednosti i koji imaju prioritete kakve smatraš da moraju biti.

Kada idemo i pitamo ljude koja su to hitna pitanja s kojima se treba suočiti, dobijemo dva odgovora – zapošljavanje i korupcija. To su stvari do kojih je ljudima stalo, i kad odu glasati da se zapitaju: glasam li za više ili manje posla, za više ili manje korupcije. Mislim da to treba biti vodilja. Ogroman je broj kandidata na listama i znam da ljudi glasaju po tradicionalnom uzorku, ali moja bi im poruka bila da malo kritički razmisle i zapitaju se.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG