Dostupni linkovi

logo-print

Uprkos kritikama javnosti i Brisela, Medenica hvali sudstvo


Vesna Medenica na konferenciji za novinare, Podgorica, 23. april 2014.

Vesna Medenica na konferenciji za novinare, Podgorica, 23. april 2014.

Po mišljenju predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, crnogorski sudovi su bili ažurni u prošloj godini, iako je skoro četvrtina predmeta ostala nezavršena. Od strane međunarodne i dijela domaće javnosti u prethodnom periodu su se čule mnoge primjedbe, koje se odnose na izostanak konačnih presuda u procesima vezanim za organizovani kriminal, korupciju i ratne zločine, kao i zbog velikih odšteta koje država isplaćuje zbog neosnovanog pritvora.

Kao i na pres konferencijama održanim prethodnih godina predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je, sumirajući rezultate rada svih sudova u Crnoj Gori i ove godine ocjenila da su sudovi ažurni, da je pojačan kvalitet presuda, da je smanjen broj oborenih presuda.

Prezentujući statističke podatke Medenica je rekla da skoro četvrtina predmeta iz 2013 godine nije završena:

“Crnogorski sudovi su u 2013 godini ažurni. Izvještajnu godinu su počeli sa 35.546 predmeta, primili su 114.128, završili 112.594, a ostalo nepriješeno 37.120 predmeta ili 24,8%”, navela je predsjednica.

Medenica je konstatovala da je petogodišnji ciklus reformi pravosuđa doprinio izgradnji sudstva u efijkasniji, ažurniji i transparentniji system i uspostavljanju objektivnog izbora sudija, jačanju njihove odgovornosti, smanjenju zaostalog broja predmeta. Novi zadaci za crnogorske sudove su sljedeći:

“Nakon nedavnih Ustavnih promjena kojima je eliminisan politički uticaj na predsjednika Vrhovnog suda, nezavisnost sudstva pojačaće se uspostavljanjem jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijumima za njihovo dobrovoljno trajno upućivanje, razradom kriterijuma za napredovanje i uvođenjem periodičnog ocjenjivanja sudija. Sve to pratiće i podsticajne mjere unapređenja profesionalizacije članova Sudskog savjeta i jačanje finansijske nezavisnosti sudstva, administrativno finansijsko jačanje centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije”, rekla je Medenica.

Podsjetimo, u prethodnom periodu u javnosti se čuo veliki broj primjedbi na račun crnogorskog pravosuđa. Između ostalog, domaći i međunarodni faktori su govorili da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno i mora se osloboditi političkog uticaja. Iznošene su promjedbe da su presude iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije služile kao dokaz uspješne borbe protiv ovih pojava, a potom poništavane od viših sudskih istanci.

Evropska komisija je konstatovala da poništavanje prvostepenih presuda u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala stvara razlog za zabrinutost. Broj pravosnažnih osuda ostaje nizak, i još uvijek nije bilo trajnog oduzimanja imovine u slučajevima korupcije.

Kada su u pitanju ratni zločini, Crna Gora mora da se pozabavi sa nekažnjivošću i da osigura da su odluke crnogorskog pravosuđa u predmetima ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

I u izvještaju Stejt dipartmenta je konstatovano da tokom 11 mjeseci prošle godine nije pokrenut nijedan postupak protiv funkcionera na višim državnim funkcijama. O ključnim problemima crnogorskih sudova govori Zoran Vujičić koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi:

„Imamo situacije, naročito u građanskoj materiji, da se o istoj stvari različito presuđuje što je nedopustivo. Građani nemaju veliko povjerenje u rad sudova. Potreban je i veći stepen kontrole i odgovornosti sudija naročito po pitanju disciplinske odgovornosti. Sistem praćenja dužine praćenja sudskih postupaka morao bi se ojačati i unaprijediti, tako da se u svakom trenutku može utvrditi faza postupka i razlog kašnjenja. Sudije često daju objašnjenja da oni nemaju vremena da se dodatno edukuju i obrazuju zbg zaostalih predmeta, a to je važno u dijelu kada se tiče prakse Evropskog suda za ljudska prava, što je nedopustivo“, konstatuje Vujičić.

Predsjednica Vrhovnog suda je ocjenila da mediji svojim napisima pritiskaju sudove da određuju pritvor za osumnjičene, što kasnije dovodi do isplaćivanja velikih odšteta zbog neosnovanog pritvora.....

„Treba i vi novinari da nam pomognete u dijelu odsustva presije da se po svaku cijenu pritvor odredi. Već da pustite sudovima da oni to odlučuju po onome što je razlog za pritvor i ono što je osnov tog pritvora“, poručila je Medenica.

I upravo kada je Medenica ovo izrekla sudovi su donijeli tokom dana dvije odluke.

Apelacioni sud je donio odluku kojom su pušteni iz pritvora, prvostepeno osuđeni za pranje novca stečenog od prodaje kokaina Duško Šarić ,mlađi brat Darka Šarića, i Jovica Lončar, do pravosnažnosti presude.

Drugom odlukom Apelacioni sud je potvrdio presudu četvorici osuđenih za ratni zločin, odnosno nečovječno postupanje i zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj '91 godine. A bivši optuženik za ratni zločin Zlatko Tarle pravosnažno oslobođen i na ime neosnovanog lišenja slobode dobio je 60.000 eura.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG