Dostupni linkovi

logo-print

Pregovori o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) na kojima će se utvđivati konkretni uslovi koje će postavljati EU, ali i BiH, trebali bi početi sredinom februara, nakon što su dogovoreni tehnički detalji na višednevnom sastanku u Briselu.

Tokom pregovora trebalo bi utvrditi količine i vrste proizvoda koje će države članice EU izvoziti na tržište BiH bez plaćanja carina. Osnova za određivanje ovih kvota biće izvoz Hrvatske u BiH u vrijeme dok je taj zapadni susjed bio član CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini.

Adaptacija SSP-a predstavlja jedan od tri ključna uslova za podnošenje aplikacije BiH za prijem u članstvo u EU. Šta je za sada tražila Evropska komisija, navodi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović:

Mirko Šarović

Mirko Šarović

„Samo mlijeka se traži bescarinski uvoz 17.000 tona, a ukupno mesa, mesnih prerađevina, mlijeka, mliječnih prerađevina, voća i povrća oko 50.000 tona. Ako bi se prihvatio ovaj zahtjev Evropske komisije, pogodio bi osjetljivi poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini, koji je i inače nekonkurentan. Ukoliko bi se ovaj zahtjev prihvatio, ovaj naš sektor bi pretrpio značajnu štetu", rekao je Šarović.

Pred početak pregovora o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pobunili su se bh. proizvođači. Poljoprivrednici iz Republike Srpske zaprijetili su i protestima, jer bi, po njima, adaptacija u dijelu tradicionalne trgovine dovela do nekontrolisanog uvoza roba iz EU što bi značio kraj za domaću proizvodnju.

Privredna komora Republike Srpske prije nekoliko dana bila je sjedište sastanka na kojem su se okupili povrtlari, voćari, zemljoradnici, mljekari te uzgajivači svinja. Usvojili su zajedničke zaključke koji su upućeni Savjetu ministara te Predsjedništvu BiH.

Zahtijevaju da se ne pristane na izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojima bi se Hrvatskoj dozvolila tradicionalna trgovina sa Bosnom i Hercegovinom, a koja, kako kažu, nije predviđena niti jednim aktom Evropske unije i Svjetske trgovinske organizacije.

Takva dozvola bi omogućila nekontrolisani uvoz bez carina ne samo iz Hrvatske već i iz cijele Evropske unije, upozorio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac. Poljoprivrednici će, kaže, izaći i na proteste da to spriječe.

“Ukoliko dođe do promjene SSP-a, poljoprivrede više nema u BiH. Nema! Mi imamo i sada pad proizvodnje i sve naše muke, a ako se desi, ne daj bože, prije svega nestaće sela. A onda ćemo se mi preseliti, ne samo mi iz Republike Srpske, nego i iz Federacije BiH, pred zgradu Predsjedništva BiH. Spremni smo tamo da budemo, dok ta gospoda ne ode. Spremni smo, ako treba, da branimo ovu državu i krvlju, ali sada zajedno, Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Branićemo je od političara, jer ovdje je u pitanju podanička politika iz Sarajeva", istakao je Usorac.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović navodi da se proizvođači ne mogu složiti sa izmjenama SSP-a jer domaći proizvod nije konkurentan na evropskom tržištu sa skupom proizvodnjom i malim subvencijama na izvoz.

“Mi smo prošli cijelu Evropsku uniju i vidjeli smo kakva je kod njih proizvodnja, kakvi su podsticaji i cijene. Cijene su malo veće nego kod nas, ali imaju velike stimulacije. Oko 2.000 evra izađe kod njih stimulacija po hektaru a mi po svim osnovama ne dobijemo nego nekih 100 do 150 maraka i to oni koji uspiju da prodaju robu preko računa. A zna se da mi jako teško prodajemo preko računa pošto nemamo ugovorenu proizvodnju, znači, najviše naše robe ide na crno tržiše izuzev ovoga što izvozimo za Rusku Federaciju", rekao je Dojčinović.

Evropska komisija je od 1. januara ove godine uvela carine na određene proizvode iz Bosne i Hercegovine zato što BiH nije izvršila adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Vlasti BiH su svjesne da se mora izvršiti adaptacija SSP ukoliko BiH želi postati kandidatom za članstvo u EU.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić rekao je da će se u tim pregovorima pokušati izvući najviše u zaštiti domaće proizvodnje.

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić

“Postoje četiri grupe proizvoda koje se moraju, moraju i moraju u maksimalnom smislu zaštiti. Dakle, to može ići duži vremenski period u kome će se naše tržište otvoriti, odnosno da to ne bude preko noći već u narednih par godina, dok u međuvremenu i mi ne dobijemo fondove kojima ćemo pomoći našu poljoprivredu. Bez obzira na cijenu, mi očekujemo razumijevanje od evropskih insititucija i očekujemo da to prilagođavanje bude postepeno", istakao je Ivanić.

U Hrvatskoj, koja insistira na prilagođavanju SSP-a sa Bosnom i Hercegovinom, pojašnjavaju kako su i oni morali na to pristati kada su Mađarska i Slovenija ulazile u Evropsku uniju.

“Ono što doista treba kazati da, kada govorimo o BiH i njezinoj trenutnoj nemogućnosti da u potpunosti integrira trgovinske odredbe svog SSP-a, riječ je o snažnoj političkoj poruci, jer je procijenjeni financijski učinak predložene mjere, ako do nje dođe, svega oko tri milijuna eura", rekao je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

Šef delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark rekao je ranije kako ima pozitivna očekivanja kada je riječ o razgovorima o adaptaciji SSP-a te da je riječ o standardnoj proceduri koja se provodi pri pridruživanju nove zemlje.

Lars-Gunnar Wigemark

Lars-Gunnar Wigemark

“Evropska unija ima jedan sistem koji je uspostavljen za ovakve slučajeve i BiH takođe treba postati dio tog sistema kao što su to učinile zemlje u susjedstvu, kao što je to već uradila i Srbija", kazao je Wigemark te istakao i da je “svjestan da su neki, poput poljoprivrednika, zabrinuti, ali da ta zabrinutost u pojedinim slučajevima nije opravdana i rezultat je pogrešnog informisanja.

Naglasio je i važnost postojanja strategija na nivou Bosne i Hercegovine da bi Evropska unija mogla pomoći sektoru poljoprivrede ili drugom sektoru koji ima poljoprivrednu komponentu.

Proizvođači, pak, traže recipročne mjere sa Evropskom unijom, odnosno - koliko robe se izveze da se toliko dozvoli i bescarinskog uvoza. Na postepeno uvođenje principa tradicionalne trgovine pristaju pod uslovom da se postepeno i višestruko povećaju podsticaji koji sada iznose tek 140 miliona maraka na godišnjem nivou, a i njihova isplata kasni.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG