Dostupni linkovi

logo-print

UNICEF: Osnovci ne razlikuju religiju i naciju


UNICEF u BiH je u maju 2010. godine pokrenuo projekat kako bi učenicima osnovne škole pokazao važnost tolerancije i suživota

UNICEF u BiH je u maju 2010. godine pokrenuo projekat kako bi učenicima osnovne škole pokazao važnost tolerancije i suživota

Nepovjerenje među narodima, koje potpiruju dnevnopolitička prepucavanja, i dalje je prisutno u bh. društvu. Bolna je činjenica da se djeca od malih nogu razdvajaju, pa stoga ne čude predrasude koje najmlađi imaju prema pripadnicima drugih etničkih grupa.

Djeca u BiH slabo razlikuju religiju i nacionalnu pripadnost i plaše se otići u sredinu gdje su pripadnici drugih etničkih grupa. Ovo je pokazalo UNICEF-ovo istraživanje kroz program “Kultura za razvoj”.

Veliki broj osnovaca u Bosni i Hercegovini ima predrasude o pripadnicima drugih etničkih skupina, pokazalo je istraživanje UNICEF-a BiH o znanju, stavovima i praksi djece i odraslih u odnosu na interkulturalizam.

Podaci su pokazali da su predrasude zastupljenije u manjim i siromašnijim sredinama, te sredinama koje su monoetničke, kaže Nineta Popović iz UNICEF-a BiH.

„Djeca iz nekih sredina u RS koja nisu imala priliku putovati u Federaciju, ali oni već znaju da se žene u Federaciji pokrivaju. Ili npr. djeca u izrazito bošnjačkim sredinama smatraju da katolici i pravoslavci koji su vjernici sijeku jelke za Božić, a oni koji nisu vjernici da kupuju plastične, i tome slično. Ali ima i dosta ozbiljnijih predrasuda gdje su djeca npr. iz jedne sredine odbila da idu na ekskurziju ili na razmjenu učenika u drugu etničku sredinu jer se plaše da ljudi tamo ne bi poštovali njihove običaje vezane npr. za ishranu. To samo pokazuje kako su te predrasude duboko ukorijenjene i koliko je potrebno da cijeli sistem onako udruženo radi na njihovom razbijanju“, ocjenjuje Popović.

Predrasude potiču samo iz nepoznavanja i nedostatka prilike da se djeca druže, upoznaju i dokažu koliko su zapravo slični, smatra pedagog Esmir Salihović.

„Mi regrutujemo nove ekstreme samom činjenicom da egzistiraju između ostalih i dvije škole pod jednim krovom. Zaista je to urgentni problem našeg školstva, predrasude i omalovažavanje drugog. Svaka škola bi trebala da u svom godišnjem programu rada obavezno integrira i taj interkulturalni odgoj“, poručuje Salihović.

Fenomen etnički čistih škola

Nekadašnju multikulturalnost, po čemu je Bosna i Hercegovina bila poznata, zamijenila je duboka podijeljenost u svakom segmentu društva, kaže sociolog Salih Fočo.
Logo UNICEF-a

Logo UNICEF-a


„Na sceni je stalno dominacija kolektiviteta. Tu treba dodati i sliku javnosti koja je deprimirajuća, te dominaciju politike zasebnosti, a ne politike suživota, suradnje. To se najviše odrazilo na populaciju mladih ljudi. U fazama njihove socijalizacije, koja se stiče od porodice do društvenih grupa, ostavlja velikuog traga. Mislim da je to danas ozbiljan problem na kome u budućnosti veoma ozbiljno treba raditi“, smatra Fočo.

Sociolog Ivan Šijaković ističe da „u sredini u kojoj vi trebate da gajite toleranciju i u kojoj treba da drugoga vidite kao nekoga sa kim treba da sarađujete, da se približavate se radi sve suprotno. Sa djecom od predškolskog, i uopšte kad treba da progovore i da kapiraju i razumiju, se radi na razlikovanju od drugoga, pravi ima se ta granica individualna, pa im se onda pravi kolektivna, etnička - ono su drugi, oni nisu isti kao ja.“

Analize bh. zakonodavstva, kao i nastavnih planova i programa u školama pokazuju da su ugrađeni principi interkulturalnog obrazovanja, ali, prema riječima Ivana Šijakovića, to je samo formalno, jer je u praksi sve drugačije.

„To imate da vam inspekcije ili neko ko to gleda, ili neko ko nadzori nad tim, ili međunarodne organizacije koje se bave obrazovanjem ne bi stavljali primjedbe. Druga je stvar da li ćete vi praktikovati svojim svakodnevnim životom, svojim ponašanjem svojim primjerom kako imate, bez obzira na njihovu etničku, versku, kulturnu pripadnost, prijatelje, saradnike na poslu, udajete se i ženite se sa njima... znači, to je što se zove ta etnička distanca“, navodi Šijaković.

Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” još uvijek je surova stvarnost Bosne i Hercegovine. Oko 50 podijeljenih škola u jednom bh. entitetu, Federaciji, oslikavaju kulturne raskole i postali su sredstva za razdvajanje tri konstitutivna naroda.

Nastale su poslije rata zbog dubokog uplitanja politike u obrazovni sistem, ali i različitih načina obrazovanja, nastavnih planova i programa. Istovremeno, u UNICEF-u smatraju da dvije škole pod jednim krovom jesu najvidljiviji oblik podjele, ali ne i jedini, kaže Nineta Popović.

„Taj fenomen dvije škole pod jednim krovom nekako kao da stavlja u sjenku jedan drugi fenomen, a to je fenomen monoetničkih, gotovo etničkih čistih škola. U gradovima gdje postoje dvije škole pod istim krovom djeca se opet imaju priliku sresti, družiti se. Mi smo provodili programe mirnog rješavanja nasilja u tim školama gdje su djeca koja idu u školu po hrvatskom programu i po bosanskom programu zajedno sjedila i zajedno donosila rješenja, fantastično sarađivala, imala su priliku družiti se i upoznati. Međutim, u sredinama gdje su isključivo monoetničke škole, gdje se, dakle, djeca nikad nemaju priliku ni sresti sa drugim i drugačijim, onda se desi upravo da rezultati istraživanja pokažu onakve predrasude o kojima smo maloprije govorili“, kaže Popović.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG