Dostupni linkovi

logo-print

Novoizgrađeni pogon za delaboraciju avionskih bombi i drugih minsko-eksplozivnih sredstava u Vitezitu kod Viteza već tri godine ne radi. Ustvari on nikada nije ni pokrenut iako je u adaptaciju zgrade i opremu uloženo više od milijun konvertibilnih maraka. Pogon je trebalo da radi u tri smjene i zapošljava 25 radnika. Investitor, u ovom slučaju UNDP, nije dokazao kapacitete opreme niti je isporučilac iz Slovačke dolazio u Vitezit da je testira.

“Žalosno je da taj pogon u Vitezitu ne radi već tri godine. Trenutačno poduzeće ne radi jer nemamo dovoljno sirovine u ovom slučaju TNT-a da proizvodimo privredne eksplozive. Da je taj pogon za delaboraciju u funkciji mi bismo imali sirovinu odnosno TNT iz minsko eksplozivnih sredstava i avio bombi koje su višak naoružanja u Oružanim snagama BiH. Dakle, jednim 'metkom ubili bi dva zeca'. Pogon nema ni uporabnu dozvolu za rad jer performanse opreme nisu nikada dokazane", kaže nam direktor Vitezita Josip Mišković.

Pogon u Vitezitu trebalo je da radi u tri smjene i da uništava viškove naoružanja i opreme koje u sebi sadrže TNT. Prema izjavi Jasmina Porobića kapacitet postrojenja je delaboracija dvije stotine avio bombi u jednoj smjeni. Za tri godine pogon je trebalo da delaborira odnosno uništi blizu pola milijuna komada avio bombi i drugih minsko eksplozivnih sredstava. Jasmin Porobić, rukovoditelj projekta za kontrolu malog oružja razvojnog programa UN-a problem vidi na relaciji Ministarstvo obrane BiH, Vitezit i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Sebe ne smatra odgovornim iako je on predstavnik UNDP-ja koji je naručio opremu za delaboraciju. Da stvar bude jasnija prije dvije godine kada je ministar Erdal Trhulj posjetio Vitezit, izjavio je kako će u desetom mjesecu ( 2012. godine) pogon raditi punim kapacitetom jer BiH ima oko 17.500 tona viška naoružanja a izdvojeni TNT (Trinitrotoluol) koristio bi se za proizvodnju privrednih eksploziva kao sirovina.Svi bi bili na dobitku" tvrdio je tada ministar.

Bivši tehnički direktor Vitezita,

Jasmin Porobić i Alija Bašić

Jasmin Porobić i Alija Bašić

optužuje UNDP za poslovnu farsu jer nije dokazao kapacitete pogona.

“Kako je moguće raditi u pogonu koji nije dokazao performanse. Dakle investitor u ovom slučaju UNDP je trebao od proizvođača opreme iz Slovačke tražiti da pogon pusti u rad, odnosno izvrši probnu proizvodnju a zatim da se izda dozvola i licenca za rad. UNDP ništa od toga nije uradio. Kako mi uopće možemo pustiti ljude da rade na takvim strojevima", kaže nam Bašić.

Za rad u ovom pogonu UNDP je platio i školovanje radnika na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

“Od njih 25 nitko nije položio stručni ispit", tvrdi nam Jasmin Porobić pa prema tome nisu mogli ni raditi u takvom pogonu.

“Profesor Berko Zečević nam je rekao kako mi nikada nećemo raditi u tom pogonu. Već tada mi je sve to bilo sumnjivo. Zašto bi netko plaćao naše školovanje da ne radimo", tvrdi Tomislav Mlakić jedan od polaznika te škole. Još je apsurdnije da su radnici delaboraciju odnosno uništavanje protutenkovskih mina radili ručno uz pomoć najprimitivnijeg alata. Za dvije godine uništili su oko 2500 mina i izdvojili oko 11 tona TNT-a koji se koristio u proizvodnji privrednih eksploziva. Ako su tada mogli izdvajati TNT kao sirovinu za proizvodnju privrednih eksploziva kako to da nisu mogli raditi na suvremenoj opremi koju je UNDP instalirao u Vitezitu?

  • 16x9 Image

    Srećko Stipović

    Diplomirao žurnalistiku na FPN "Veljko Vlahović" u Sarajevu 1987. godine. Novinarstvom se bavi od 1981. godine, a surađivao u mnogobrojnim časopisima diljem bivše Jugoslavije. Sa RSE počeo suradnju 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG