Dostupni linkovi

logo-print

Umjetnost živi kroz povezivanje umjetnika iz cijelog svijeta


Peter Breuer

Peter Breuer

Peti Balet Fest Sarajevo počeo je u petak uveče i trajaće do 27. septembra. Publika u Narodnom pozorištu imaće priliku da vidi neke od aktuelnih evropskih produkcija, kao i predstave domaćih umjetnika. U startu pažnju privlači Salzburg Ballet koji je otvorio ovogodišnji Fest. Ova trupa je prvi put u Bosni i Hercegovini, a vješto kombinuje spoj klasičnog i savremenog baletnog izraza. Njen čelnik je koreograf Peter Breuer, jedan od velikana evropskog i svjetskog baleta, umjetnik koji je proputovao sve kontinente i radio sa vodećim koreografima. Već 23 godine vodi Salzburg Ballet trupu koja godišnje priredi i do četiri premijere. Šta je balet danas, o tome trebali li se umjetnost u potpunosti modernizovati, kako privući mlade u pozorišta - otkriva Peter Breuer u intervjuu za RSE.

RSE: Godinama ste kao solista igrali u Zagrebu i Ljubljani. Ovo Vam je prvo gostovanje i, uopšte, dolazak u Sarajevo.

Peter Breuer: Čujte, kao baletni igrač idete tamo gdje vam se predstava postavlja. Još kao mladi umjetnik sarađivao sam sa trupama u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, međutim, ovo mi je prva posjeta Sarajevu. Danas smo imali priliku da malo prošetamo gradom i veoma mi se sviđa. Vrlo je orijentalan i u potpunosti drugačiji od Salzburga. Divan je.

RSE: Zanimljivo je što pravite takvo poređenje budući da Bosna i Hercegovina i Austrija imaju posebne veze, naročito sa historijskog aspekta. Ipak, samo ste jedan dan u Sarajevu. Povod je otvaranje 5. Balet Festa, a Vaša trupa je imala čast da to uradi.

Peter Breuer: Tačno tako. Moja trupa je izvela nešto moderno na muziku Huberta von Goiserna. On je austrijski pjevač i muzičar čija umjetnost prelazi granice, a često nastupa i u Ukrajini. Mi smo, inače, veliki prijatelji. Uz moderni baletni izraz ide i muzika Craiga Armstronga. Takođe, trupa je izvela i nešto tradicionalno uz muziku Mozarta i Johanna Pachelbela. To je prvi dio. Drugi dio je "La Valse" iz baleta "Poljubac" i "Bolero" Mauricea Ravela.

RSE: Koliko su sa tehničke strane izazovne ove predstave?

Peter Breuer: Iskreno, sve moje koreografije su uvijek vrlo teške, ali i različite. U "Mozart baletu" tačnost pokreta je neprikosnovena, ali u "Boleru" je koreografija malo spontanija. Uvijek želim koristiti drugačije stilove pokreta i idem do krajnih mogućnosti - koliko je baletni umjetnik spreman i spretan da ide do kraja. Ponekad dopuštam svojim plesačima da pređu granice onog "striktnog" baletnog pokreta, što vrlo često može da ispadne interesantno.

RSE: Poput onoga što je zahtijevala čuvena Pina Bausch?

Balet, ilustracija

Balet, ilustracija

Peter Breuer: I da i ne. Pina je, u svakom slučaju, bila posebna i drugačija. Međutim, više tražim od svojih plesača, a ne samo da - kao što je bio slučaj u Pininim koreografijama - trče od zida do zida. Zahtijevam od svojih umjetnika snagu i izdržljivost, ali se ponekad otisnemo i preko granica mogućnosti. Kada radim koreografiju uvijek se trudim postaviti predstavu na način na koji je još niko nije radio. Predstavu stavljam u svoj kontekst u skladu sa emocijama našeg savremenog društva. Međutim, došao sam do saznanja da se glavne ljudske emocije nisu mnogo izmijenile, čak ni u posljednjih 2.000 godina.

RSE: Zašto?

Peter Breuer: Ne znam. Još pokušavam dokučiti. Kod Euripida ili ostalih antičkih grčkih pisaca možete primijetiti da imaju iste one emocije kao i današnji ljudi. Možda savremeno društvo emocije posmatra strožije i - činjenica je - savremeno društvo nas više blokira u nekim stvarima. Ali, one unutrašnje emocije - ako žena ubije svoje dijete onako kako je Medeja to uradila - uvijek su iste, kao i taj unutrašnji konflikt sa samim sobom. Ljudske emocije je teško promijeniti. Zbog toga nam je umjetnost potrebna - da govorimo i o tim stvarima.

RSE: Trupa Salzburg Ballet je itekako međunarodna. Među plesačima imate umjetnike od Brazila do Japana. Nekad su Rusi i Francuzi bili prve baletne nacije svijeta. Kakva je danas situacija?

Peter Breuer: Ne morate biti velika trupa da biste uspjeli. Znam neke male trupe iz Njemačke i Holandije a koje su vrhunske i često kreiraju nešto novo u ovoj umjetnosti. Više nije pravilo da ukoliko dolazite iz Rusije da ste najbolji, čak se i Rusija sada osavremenila i tamošnji balet otvorio ka modernijim izrazima. Istovremeno, povezivanje umjetnika sa kolegama u svijetu je danas primat. Tako da u Brazilu možete naći briljantne plesače.

Ta internacionalizacija nam svakako pomaže - to je dobro za današnje vrijeme. Svako na svoj način doprinosi razvoju baleta, donese nešto novo iz svoje sredine. Na taj način balet živi, a nije učahuren i pohranjen u muzej. Naprimjer, kada sam pripremao "Labudovo jezero" pripremio sam ga na malo drugačiji način, ali je publika i dalje doživjela to Jezero. Sada vam se pruža šansa da razbijete tradiciju na jedan pozitivan način, nikako na loš način jer je tradicija obavezna - ona je osnova i treba je održavati.

Tradicionalni izraz možete "iskoristiti" da privučete publiku, a još ako to malo osavremenite, onda nećete imati izjave poput "Balet je dosadan i staromodan". U tome je poenta. I to nije slučaj samo u baletu. Pogledajte samo šta se dešava u sferi klasične muzike, dovode se veliki orkestri koji miješaju različite stilove a samim tim i privlače sve više mladih ljudi na koncerte. To je uradio dirigent Gustavo Dudamel u Venecueli.

RSE: Hoćete reći da je osavremenjivanje nužnost?

Peter Breuer: Naravno, jer samo na takav način pokažete ljudima, koji nemaju običaj otići na predstavu ili koncert klasične muzike, da je umjetnost zanimljiva. Otvorite im oči. Ljudi odlaze u pozorišta jer imaju unaprijed izgrađenu sliku da je to dosadno. Ali, ukoliko im uspijete pokazati da je to interesantno, naprimjer, malo izmijenite koreografiju od one tradicionalne, ljudi će to prepoznati i vjerovatno će se zapitati "Da smo znali da je ovako zanimljivo - došli bismo i ranije". Imati pune sale publike, naročito mladih, je nešto čemu težimo.

RSE: Ko je "kriv" za takvu stereotipnu sliku umjetnosti, pa i baletnog stvaralaštva?

Balet, ilustracija

Balet, ilustracija

Peter Breuer: Nisam siguran treba li ikoga kriviti, jer neki ljudi balet žele sačuvati u okviru tradicionalnog izraza, što je u jednu ruku i dobro. Ali, u prirodi čovjeka je da ide izvan granica. Pogledajte samo kompozitore - koliko su samo ti ljudi stvarali nešto novo i zahvaljujući kojima ljudi odlaze na velike simfonijske orkestre što ranije nije bio slučaj. Muzika itekako živi i na filmu... Mnogi su primjeri.

RSE: Već 23 godine vodite trupu Salzburg Ballet. Da li ste tokom ovih godina nailazili na manjak sluha tamošnjih vlasti kada govorimo o finansijama, jer današnje baletne produkcije nisu jeftine?

Peter Breuer: Naravno. Salzburg je, barem sa aspekta kulture, vrlo razvijen grad. Tokom cijele godine održavaju se razne manifestacije. Problem je u finansiranju. Čuveni festivali u Salzburgu dobijaju velike novčane iznose, dok redovna kulturna produkcija prima jednu trećinu ili jednu desetinu tog novca. Biću sarkastičan pa reći - vlasti vas "ubiju" ako ne uspijete održati visok nivo poput tih festivala. Ipak, to je i dobro jer nas tjera da uvijek težimo boljem.

Takođe, ne smijemo zaboraviti da Salzburg ima mnoge institucije kulture koje se redovno finansiraju. Imamo osam pozorišta koja su svake večeri dupke puna, a tako je i sa koncertnim dvoranama, a u gradu živi nešto više od 145.000 ljudi. Građani Salzburga se vole kulturno uzdizati, te stalno posjećuju pozorišta i idu na koncerte. Voditi stalnu bitku i dokazivati se kako bi vam omogućili više novca je stresno, ali konkurencija je poželjna.

RSE: Pretpostavljam da ste gledali hollywoodski film "Crni labud" sa Natalie Portman u glavnoj ulozi. Ostvarenje pripovijeda o tome sa kakvim se pritiskom suočavaju baletni umjetnici, pogotovo solisti. Konkurencija je nemilosrdna, a većina teže tronu. Da li ono što je predstavljeno na ovom filmu primijećujete i među svojim plesačima - stres, povučenost...?

Peter Breuer: Ako želite biti najbolji, pritisak je neizbježan. Iako je film osvojio Oscara nije mi se svidio izbor plesačâ. Film je, nekako, jeftin. Koreografija je bila očajna jer niko "Labudovo jezero" ne bi postavio na takav način. Filmski trikovi su bili efekti, moram priznati, ali ostalo - odnos majke i kćerke - u realnom svijetu ne postoji na takav način. Ukoliko želite postići uspjeh, stres i pritisak je nešto što će vas uvijek pratiti, bilo da ste operni pjevač, pijanista... Ako uspijete ovladati stresom - onda ste na tronu. To je cilj kojem svi umjetnici teže.

RSE: U oktobru pripremate premijeru "Krcka Oraščića" Čajkovskog. Kako idu pripreme, budući da je riječ o predstavi klasičnog baletnog repertoara?

Peter Breuer: Želim učiniti isto kao što sam uradio i sa "Labudovim jezerom" - da publika doživi bajku, ali i da radnju postavim u neko drugo vrijeme. Možda će djelovati kao kakav Houdinijev pokus. Ko zna?! Želim nasmijati publiku, a ne samo pokazati dramu.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG