Dostupni linkovi

logo-print

Umjetnik mora imati instinkt samoodržanja


Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo djeluje od 1972. godine. Sa svojih šest odsjeka, od nastavničkog do produkt dizajna, ova visokoškolska ustanova odgaja vizuelne kreativce, te afirmiše bosanskohercegovačko stvaralaštvo u zemlji i inostranstvu.

Uprkos zavidnim rezultatima sa međunarodnih takmičenja, studenti Akademije ne uživaju onakav status poput onog u razvijenijim zemljama.

Iako bi se nastavni proces mogao poboljšati, kao i prijeko potrebna oprema, ono što im nikako ne manjka je inspiracija jer, kako tvrde sagovornici u ovoj priči, Bosna i Hercegovina - i pored opšteg zastoja - je meka za umjetnike.

Za Tarika Rizvanovića dizajnirati automobile je životna želja. Njegovu posvećenost studiju produkt dizajna Akademija je prepoznala i počastila ga priznanjem "Alija Kučukalić" koje se dodijeljuje najboljim studentima, pritom nagradivši i Tarikovu originalnost za idejno rješenje automobila budućnosti.

"To nije nešto što se često radi na Akademiji, tako da je bio mali problem oko toga da li uopšte to raditi. Nastavni kadar nema toliko iskustva u dizajniranju automobila. Projekat je bio tehnički zahtjevniji nego dizajnerski, ali u dogovoru sa profesorima uspjeli smo dogovoriti taj projekat. Malo je teško išlo oko nabavke materijala i ostalih tehničkih detalja ali snašli smo se", kaže za RSE Tarik Rizvanović.

Kreirati izgled četvorotočkaša je izazovna industrija a u bh. okvirima, sa aspekta dizajna, još neistražena oblast.

Tarik Rizvanović

Tarik Rizvanović

"Mi smo ovaj automobil zamislili kao gradski automobil tako da je kompletno istraživanje krenulo od gradskog okruženja - gdje ljudi najčešće idu, koliko kilometara prelaze, kuda se kreću, pa do problema parkiranja i slično. Sve je to trebalo ugraditi u jedan dizajn. Budućnost naginje tehnologiji takozvanoj 'od kolijevke do kolijevke' što znači potpuno recikliranje svih dijelova bez ikakvog ekološkog otpada", ističe on.

Ena Dujmović takođe studira produkt dizajn.

"Mogu reći da sam veoma zadovoljna načinom studiranja ovdje. Imala sam priliku da studiram u Austriji godinu dana, ali sam se vratila u Sarajevo jer je, u svakom slučaju, lakše na svom jeziku studirati, i vrlo sam zadovoljna svojim smjerom. Želim Akademiju završiti najboljim prosjekom, pa bih vjerovatno aplicirala na neku stipendiju za master mada još nisam sigurna da li je to ovdje ili negdje vani", navodi Dujmović.

Nastavnički odsjek, grafika, slikarstvo, kiparstvo, grafički i produkt dizajn - šest je odsjeka na Akademiji. U toku svog 42-godišnjeg rada, ova visokoškolska ustanova i dalje je vjerna svojoj misiji.

"Jako me raduje to što posljednjih godina veliki broj naših studenata zapošljava odmah nakon što završe studij, postižu velike uspjehe i dobijaju nagradena međunarodnim takmičenjima, dosta su zapaženi u relaciji sa kolegama sa drugih univerziteta. Postoji tu jedan kvalitet, naravno, uvijek se može napraviti više", smatra docentkinja Jasna Mujkić.

Bez obzira koju oblast studirao, svaki student Akademije likovnih umjetnosti crtanje mora poznavati.

"Mislimo da bez dobrog crteža, slike ili grafike - odnosno bez dobrog zanata i savladanih starih procesa - ne može se odlučnije u nove medije. Novi mediji se naslanjaju na stari jezik i na stare tehnologije", kaže profesor emeritus Ibrahim Krzović, historičar umjetnosti.

Ali, da bi ova obrazovna institucija mogla raditi po uzoru na one u svijetu, nužno je da vlasti odvažnije odriješe kesu.

"Ne možemo studente uputiti na mjesta gdje mogu dobiti ono što ovdje ne mogu. Ne možemo im dati takve prostore i takvu opremu koja zahtijeva takav proces i individualni rad. Nezadovoljni smo sa tim. Zajednica koja odlučuje, odnosno institucije koje odlučuju, poput ministarstava, moraju imati sluha između materijalnog položaja institucija, politike, i institucija koje realizuju nastavno-obrazovne programe", navodi Krzović.

Bojan Hadžihalilović

Bojan Hadžihalilović

"Činjenica da kultura nikako ne može doći na agendu među 50 prioriteta, dovoljno govori o bh. društvu", satiričan je profesor grafičkog dizajna Bojan Hadžihalilović. I uprkos tome što Bosna i Hercegovina nema ni tržište umjetninama, za umjetnike dolaze bolji dani.

"Živimo u vremenu kada 'street art' (ulična umjetnost, op.a.) ne treba shvatiti primitivno kao grafite koje neki šaraju. Uopšte govoreći, umjetnosti je mjesto na ulici. Umjetnost, bez obzira da li je ona prefinjena ili alternativna, ima pravo da bude izložena na ulici", kaže Hadžihalilović, te dodaje:

"Mislim da svaki umjetnik danas mora imati unutrašnji instinkt samoodržanja kroz to da se zna sam predstaviti putem, naprimjer, društvenih mreža, da zna sam naći put do nekoga ko može sufinansirati njegov projekat. Smatram da ne dolazi tamno doba za umjetnike, nego dolazi upravo suprotno, svijetlo doba."

Iako nemaju uslove studiranja kao na Zapadu, bh. studenti likovne umjetnosti, u kreativnom smislu, nimalo ne zaostaju.

"Ja obožavam svoje studente. Mislim da, što bi rekao drug Tito prije 50 godina, narod koji ima ovakvu omladinu ne mora se bojati budućnosti. Ja mislim da su naši studenti, zaista, ona prava snaga za koju očekujem da će mijenjati ovdje situaciju. A da je ovo najteže mjesto na Planeti, jeste, ali opet na drugi način mi ga činimo, vrlo često, najljepšim", iskreno će Bojan Hadžihalilović.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG