Dostupni linkovi

logo-print

Bendovi bez kompromisa: Umjetnički izraz zasnovan na buntu


Društvo skrivenih talenata, foto: last.fm

Društvo skrivenih talenata, foto: last.fm

Iako main stream u crnogorskoj muzičkoj sceni suštinski i ne postoji, osim kao dio šire, regionalne, al ponajprije one beogradske, alternative, srećom, ima. Mala zemlja, s brojnim bendovima rep, rock ili punk rock profila. Njih ni besparica ne sprečava da opažaju svijet oko sebe i kritikuju one koji su odgovorni za postojeće stanje.

"Vi možete sve
Vi imate moć
Uzeli ste dan
Ostala je noć" - ne ostavljaju momci iz nikšićkog punk-rock benda DST-a prostor za dilemu.

Pomišljajući realnost, svejedno da li kroz prizmu dvo-decenijske istorije, koliko već sviraju zajedno, ili svakodnevnog života u kom, kao jedino preostalu vide noć, sasvim očigledno, preko svojih pjesama, odapinju strele direktno ka vlasti, što publika lako raspoznaje, pa tokom klupske svirke, često spontano počne pogrdno skandiranje državnom vođstvu.

U stihovima Društva skrivenih talenata, koje praši u sirovoj formaciji gitara-bas-bubanj ima i upozoravajućeg:

"Nama nikad dosta muke
Vama uvijek malo slave
Ali sve to jednog dana
Doći će vam glave"

Frontmen DST-a, Boris Lješković, kaže da su njihovi stihovi i muzika, kojima zagovaraju povratak starim, utvrđenim vrijednostima i buđenju individualizma, zasnovani na buntu:

„Sve naše pjesme, koje smo do sada napisali, bave se kritikom društva. Većinom je to socijalna tematika, a ima i auto-biogradskih tekstova i tekstova o okruženju, o nekim zanimljivim likovima iz naše sredine. U principu, bunt je ono što nas pokreće i daje krila da idemo dalje u muzici. To nas i održava. Bunt i ništa drugo", kaže Lješković.

O tome da li je njihov bunt politički ili ideološki Lješković kaže:

„Političari dođu i prođu, ali bitan je taj ideološki bunt koji jednostavno mora da izađe iz mladog čovjeka i da se skloni od nekih negativnih stvari iz okruženja.”

„Danas se u Crnoj Gori plasiraju neke demokratske, proevropske priče, koje služe samo kao maska za spoljne faktore, ispod koje se kriju mnoge prljavštine. Situacija je jako loša. Teško se živi, ugrožene su osnovne ljudske slobode, država je u privatnom vlasništvu kriminalaca“ - ovako aktuelne društveno-političke prilike u Crnoj Gori „skenira“ Bojan Bojanić, član podgoričkog benda Autogeni trening.

Bojanić kaže da u svom umjetničkom izrazu ne prave kompromise:

„Za nas mogu da kažem da smo, nažalost, jedan od rijetkih bendova koji stvarno i iskreno stavlja akcenat na socijalnu, političku i sveukupnu priču vezanu za društvo. Potpuno iskreno prilazimo društvenoj situaciji i često se u tekstovima dotiče ta tema, mada ima i dosta tekstova koji su autobiografske prirode. Mi nikada nismo imali dlake na jeziku i jako smo kritični. Sigurno zbog toga dosta i ispaštamo, ali naša poenta nije bila ni da postanemo popularni, ni materijalno situirani, nego da imamo slobodu da kažemo ono šta mislimo i da imao slobodu da pravimo muziku onakvu kakva se nama lično sviđa, pa tek onda publici", konstatuje Bojanić.

Who See je reperski duo koji čine Kotoranin Dejan Dedović i Mario Đorđević iz Herceg Novog, koji su ovu klapu napravili 2000. godine. Tekstovi su im urbani, hrabro se igraju riječima na ivici lascivnosti, kao sa naslovom Sviranje kupcu. Svoje tekstove smatraju multi-dimenzionalnim, ali ne negiraju socijalno-političku angažovanost. U domaćim okvirima, već poznati, Who See je široj javnosti poznat po nastupu na Evroviziji sa pjesmom Igranka:

„Jedini kompromis koji smo napravili jeste da nam se pojavi ženski vokal. To je bio uslov Televizije Crne Gore, ali mi smo to svakako imali u planu, tako da to nije ni bio neki kompromis. Zadovoljan sam kako je to sve ispalo. Što se tiče ostalih stvari, imali smo potpunu slobodu. Niko nam se nije miješao, niti su imali ikakve primjedbe. Pričali smo o tome kako smo mi htjeli. Nekima se sviđalo, nekima ne, ali šta ćemo sada. To je samo jedna od pjesama. Mi idemo dalje i snimamo novi materijal.”
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG