Dostupni linkovi

logo-print

Umjesto EU, izabrao BiH: sarajevski student Mate Subašić


Mate Subašić

Mate Subašić

Dok mladi iz Bosne i Hercegovine nastoje znanje steći i upoznati život u zemljama Europske unije, jedan student stigao je iz Hrvatske, iz Europske unije, u Sarajevo. Mate Subašić posljednjih šest mjeseci boravi u glavnom bh. gradu u sklopu međunarodne razmjene studenata.

U Sarajevu radi na doktorskoj disertaciji pod naslovom „Transformacija političkog identiteta Hercegovaca u kontekstu raspada bivše Jugoslavije“.

RSE: Velik broj mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim uvjetima studiranja i generalno za boljom perspektivom. Kako je došlo do do toga da Vi studirate u Sarajevu?

Subašić: To što studenti i mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine, mislim da to nije specifikum samo Bosne i Hercegovine nego svih, pogotovo manje razvijenih država u Europi. Mislim da se to događa i u Španjolskoj, a posebno u Hrvatskoj. Mislim da ljudi, tamo gdje ne vide perspektivu, ne vide ni razloga zašto bi ostali. Osim toga, s ovim putem pristupanja Europskoj uniji i općenito približavanja, mislim da se otvara jednostavniji put za otići van i studirati. Na raspolaganju su mnoge stipendije koje nisu nužno vezane za samu Europsku uniju, tako da mislim da je puno lakši put za otići van i osigurati sebi neku perspektivu.

RSE: Koliko dugo ste ovdje i kako Vam se sviđa u Sarajevu?

Subašić: Sad sam već šest mjeseci i bit ću sve do ljeta. Sviđa mi se jako, specifičan je, kontekst i okruženje. Drugačije je, a istovremeno i isto, ne osjećam se tu strancem. Mislim da je jezik više-manje isti, da nema govora o nekim razlikama. Grad je specifičan, sa svim spomenicima, a jako mi je zanimljivo vidjeti i katedrale i crkve i džamije, na jednom mjestu.

RSE: Bavite se i pisanjem članaka u kojima analizirate političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Kakav je Vaš stav o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kontekstu pristupanja Europskoj uniji?

Subašić: Imao sam potpuno drugačije razmišljanje dok sam bio u Hrvatskoj. Dok čitate knjige, onda vam se lako nametne mišljenje da bi trebalo ovako ili onako. Međutim, sad, kada sam u Bosni i Hercegovini, stvarno stvari gledam malo drukčije. Kao prvo, pratim redovito medije, pratim sve što se dešava, i oko izbora i nakon izbora, i tijekom formiranja vlasti. I na dane sam skeptičan, na dane sam optimističan. Generalno, ja mislim da tu mora postojati izlaz, međutim, ono što me muči jeste to što se cijelo vrijeme sve rasprave svode na organizaciju vlasti, sve rasprave se svode na to tko je nadležan, tko nije nadležan. Mislim da ovdje nedostaje upravo taj jedan dogovor o generalno funkcionalnom sustavu unutar kojeg bi se odredile nadležnosti pojedinih institucija konkretno, tako da se zna šta kome pripada, a ne da se svako pitanje koje dođe na dnevni red ponovo vraća na pitanje nadležnosti između entiteta, kantona, Federacije, centralne vlasti i slično.

RSE: U jednom članku osvrnuli ste se na uspostavu koordinacijskih tijela u BiH, na čemu insistira Europska unija. Mislite li da će taj uvjet biti ispunjen?

Subašić: Mislim da će se ona u konačnici uspostaviti, jer uspostavljanje tog koordinacijskog tijela donosi velike benefite svima u Bosni i Hercegovini, svim razinama političke vlasti, a u konačnici i građanima. Naravno, političke vlasti su i pod pritiskom onoga što se dešavalo u Bosni i Hercegovini prije godinu dana, tako da mislim da se neće dozvoliti da se propusti ta prilika. Međutim, kad se gleda dugoročnije, to koordinacijsko tijelo ne može imati toliki utjecaj koliko se pretpostavlja ili koliko europski ministri misle da bi ono trebalo imati utjecaja. Kad je Hrvatska pristupala Europskoj uniji, onda je Sabor prilikom svake sjednice donosio preko 150 zakona, znači, godišnje je Sabor donosio 600 zakona, i tako jedno sedam-osam godina. A sad, ja ne mogu zamisliti da Parlament Federacije ili bilo kojeg kantona ili entiteta, ili Bosne i Hercegovine, donosi 600 zakona godišnje. Tako da ne znam koliku će ulogu to koordinacijsko tijelo imati, koliko će moći potaknuti sve relevantne političke aktere na jednu tako jasnu i jednosmjernu akciju.

RSE: Spomenuli ste ustroj Bosne i Hercegovine. Da li BiH sa sadašnjim ustrojstvom, odnosno Dejtonskim ustavom, može postati članica EU?

Subašić: Ja mislim da je to problematično i mislim da upravo ove stvari koje sam navodio, o problemima nadležnosti određenih organa vlasti, proizlaze iz Dejtonskog ugovora i svega onoga što je nadograđivano na Dejtonski ugovor raznim zakonskim aktima i podaktima. Ove godine se obilježava i dvadeseta godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, tako da mislim da je to jedna dobra prilika da se nanovo raspravi, samo što u toj raspravi ne bi trebalo biti isključivih argumenata, što je u posljednjih dvadeset godina onemogućavalo ikakvo normalno i otvoreno vođenje diskusije o problemima u Bosni i Hercegovini. Mislim da su određene promjene nužne u smislu ustavnog koncepta, a u kojem smjeru će one ići – nije ni na meni niti na bilo kome izvana da to odluči. To je na političkim elitama koje, naravno, u tome mogu tražiti pomoć raznih diplomatskih predstavništava. Mislim da u svakom slučaju treba potaknuti otvorenu raspravu, bez isključivanja bilo koga radi nečega što taj misli, bez obzira koliko to ide na štetu ili na dobrobit Bosne i Hercegovine.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG