Dostupni linkovi

logo-print

Građani u borbi protiv korupcije


Performans nevladine organizacije MANS 2009. godine, ilustrativna fotografija

Performans nevladine organizacije MANS 2009. godine, ilustrativna fotografija

Jedan od najveći društvenih problema u Crnoj Gori je korupcija, čije se postojanje navodi u svim izvještajima Evropske Unije i Sjedinjenih država u kojima se pozivaju državne institucije da pokrenu sveobuhvatnu borbu protiv te pojave. Dok državni organi najavljuju odlučnu borbu protiv korupcije, a istovremeno negiraju njenu rasprostranjenost, nevladine organizacije pozivaju građane da proaktivnim ponašanjem doprinesu suzbijanju ove pojave.

Rješavanje problema korupcije u crnogorskom društvu predstavlja uslov za napredak na putu ka Evropskoj Uniji i NATO alijansi. Na unutrašnjem planu borba protiv korupcije bi trebalo da spriječi širenje ove pojave tako što će se otkrivanjem i procesuiranjem pokazati da nema nedodirljivih. Uvjerenje javnosti, ali i međunarodnog faktora je, da je korupcija u Crnoj Gori raširena pojava, posebno u oblasti zdravstva i obrazovanja, zatim u bezbjednosnom sektoru, a na visokom nivou ova pojava se veže za javne nabavke i finansijski sektor.

Tako su se iskristalisali izrazi koji govore o oblastima u kojima se korupcija javlja i nivo korupcije. Među ostalima izrazi su - politička korupcija, finasijska korupcija, sitna korupcija i korupcija na visokom nivou.

Dok državne institucije osmišljavaju planove za borbu protiv korupcije, nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO) počela je kampanju pod nazivom
„Pozovi, spriječi i liječi korupciju!” kojom želi da ohrabri građane da prijave korupciju. Kampanjom se građani pozivaju da promijene sliku stvarnosti i svojim proaktivnijim ponašanjem doprinesu suzbijanju korupcije.

Strah i nepovjerenje u institucije sistema i dalje su ključna prepreka u suzbijanju ove pojave, kaže Tamara Milaš iz CGO-a.

,,Zbog toga smo mi kao civilni sektor i pokrenuli ovu akciju jer negdje smatramo da građani imaju mnogo više povjerenja u nas nego u državne institucije što naravno ne treba tako da ostane već da jednostavno doprinesemo i samom radu Uprave za inspekcijske poslove i negdje okrenemo građane da i njima direktno prijavljuju te slučajeve . Dakle, strah je najveći problem koji postoji kod građana.”

Da je strah jedan od razloga neprijavljivanja pokazuje i činjenica da se građani radije odlučuju za SOS liniju koju je otvorio CGO, nego da korupciju prijave javnim putem, direktnim obraćanjem instituciji:

"To je potvrdila i ta činjenica što nakon ovakvih akcija imamo jako veliki broj poziva u centru."

Za građane Podgorice koje je anketirala koleginica Olivera Nikolić ključni razlog nesaradnje u razobličavanju korupcije je takođe nepovjerenje u institucije sistema:

Tokom dosadašnje akcije građani su podnijeli na desetine prijava Upravi za inspekcijske poslove, na koju je i usmjerena kampanja „Pozovi, spriječi i liječi korupciju”.

Uprava je odabrana, jer je kroz pregovore sa EU, prepoznata kao jedna od ključnih institucija za borbu protiv kourpcije, objašnjavaju u CGO-u. Građani najčešće prijavljuju rad na crno, žale se na rad građevinske inspekcije, ali i na rad samih inspektora.

"To je negdje doprinijelo i tome da mi provedemo tri fokus grupe sa samim inspektorima različitih inspekcijskih jedinica i kroz njihovu vizuru vidimo šta je zaista problem u njihovom radu, kakav je njihov položaj u samoj Upravi za inspekcijski nadzor a i to kakav je položaj same uprave u sistemu javne uprave", kaže Tamara Milaš

Centar za građansko obrazovanje će do kraja kampanje ispratiti sta se desilo sa prijavama građana, kaže Milaš:

"Dakle nećemo stati samo na tom podnošenju već ćemo od njih zahtijevati da preuzmu sve adekvatne mehanizme za procesuiranje tih slučajeva."

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala postala je tema prvoaprilske šale. Naime podgoričke "Vijesti" su objavile prvoaprilski tekst u kome se navodi “da je Vlada nedavno donijela odluku po kojoj će svaki građanin za dostavljenu informaciju o počinjenom krivičnom djelu dobijati od 20 do 2.000 eura". U istom tekstu se navodi da je odluka o plaćanju informacija donijeta zbog sve lošijeg operativnog rada policije na terenu što rezultira sporim i nikakvim otkrivanjem i procesuiranjem krivičnih djela. Iako se radi o prvoaprilskoj šali, rezultati u borbi protiv korupcije bi mogli uputiti na potrebu ovakve strategije institucija.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG