Dostupni linkovi

logo-print

Ulazak Hrvatske u EU i posljedice po BiH


Granica između Hrvatske i BiH

Granica između Hrvatske i BiH

Nakon što polovinom naredne godine Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, južne granice Unije će doći do Bosne i Hercegovine. Kako te promjene što lakše provesti za sve strane - pitanje je kojim će se baviti sastanak visokog nivoa koji će se 19. septembra održati u Briselu. S druge strane, uspjeh Hrvatske i napredak ostatka regiona u integracijama trebao bi biti podsticaj i BiH, vjeruju evropski parlamentarci.

Situacija je sasvim nova, hiljade pitanja još otvorenih, posebno sa bh strane: kako što bezbolnije dočekati činjenicu da ćemo sa Evropskom unijom dijeliti granicu, kakve i kolike posljedice možemo očekivati? Velike i loše, ako ne bude dogovora - poručuju iz Evropske komisije, koja je baš zbog toga, za narednu sedmicu u Brisel pozvala ministre vanjskih poslova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

„Evropska komisija je veoma svjesna promjena i posljedica kakve će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju imati za Bosnu i Hercegovinu, kao i promjena na samim granicama. Sva ova pitanja su već bila tema razgovora između Brisela, Zagreba i Sarajeva, jer želimo da izbjegnemo da zbog procesa evropskih integracija neko u susjedstvu ima probleme. Dakle, već su u toku različite aktivnosti da se nađe načina da ne bude negativnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu, već, ako je moguće, da svi od toga imamo koristi. Ovo je način da razgovaramo o eventualnim problemima, kako da ih rješavamo, kako da im zajednički pristupimo. Ovo se posebno odnosi na posljedice kakve će ulazak Hrvatske u EU imati po stanovnike Bosne i Hercegovine - uz dugu granicu između ove dvije države", kaže glasnogovornik Komesarijata za proširenje, Peter Stano.

Međutim, ono što Evropska komisija ne može sama da riješi, uz otvorena pitanja granice, luke Ploče, prolaska kroz Neum i sl, jeste i činjenica da će skori ulazak Hrvatske u EU pokazati svu ozbiljnost i dubinu neusaglašenosti bh. regulative sa evropskom, posebno kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda na područje Evropske unije. Jer će, gotovo preko noći, ono što se na bh strani smatralo tek dalekim pozivima i upozorenjima Brisela, postati stvarnost.

Jelko Kacin

Jelko Kacin

A bh. stvarnost je i to da je - skorim napuštanjem Hrvatske evropske čekaonice, te ubrzanim koracima ostalih susjeda prema integracijama s jedne, i upornim skidanjem evropske agende sa vrha prioriteta domaćih političara s druge strane - Bosna i Hercegovina predmet sve veće zabrinutosti, posebno onih koji joj, poput evropskog parlamentarca Jelka Kacina, žele što skoriju evropsku budućnost.

„Ja sam veoma zabrinut ne-razvojem događaja u Bosni i Hercegovini. Iskreno se nadam da će ovi lokalni izbori koji će uskoro krenuti u BiH, omogućiti da poslije lokalnih izbora ipak punom snagom krene prema ispunjavanju uslova za dobijanje statusa i da se ipak na neki način dokaže – ne na riječima, nego na djelima. Mislim da treba učiti od susjeda. Bosna i Hercegovina je 'sretna' zemlja – okružena je Hrvatskom koja će za sljedeće pola godine morati pokazati da je posvećena završetku ratifikacije dokumenta o uključivanju u Evropsku uniju, koji bi joj omogućio da sredinom iduće godine postane punopravna članica EU. Znači – dobijate direktnog, prvog susjeda – članicu Evropske unije. Crna Gora ne samo da je dobila status – ima i datum i otvara poglavlja 23 i 24, opisno rečeno – reforme pravosuđa i borba protiv organiziranog kriminala, što je također veliki problem i bolna tačka Bosne i Hercegovine. I Srbija, koja je uvijek bila kočnica, ne uvijek, nego odavno, prije svega kočnica za sebe, pa za cijeli region, sada ipak nekim veoma konkretnim koracima, sa nekom sasvim drugom koalicijom – za koju su mnogi mislili da ne može dati ništa od sebe – dokazuje da može znatno brže i više pokazati na samom početku. Ja mislim da su to prave poruke iz okruženja. Ako su svi to mogli, postavlja se pitanje zašto Bosna i Hercegovina ne bi mogla? I tu se mora dati odgovor“, poručio je Kacin.

Za rješenja i dogovore treba, dakle, čekati vrijeme nakon izbora. Neko je u šali, računajući sve predstojeće praznike i neradne dane svih vrsta, došao do zaključka da bi se realne šanse za dogovor, onaj oko ispunjenja preduslova za kredibilnu aplikaciju za evropsko članstvo, mogle steći dogodine u maju, eventualno u junu.

Pitanje je samo hoćemo li se tada još sjećati šta smo htjeli, kome smo šta obećali i kuda smo to krenuli.
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG