Dostupni linkovi

logo-print

Ulaskom u NATO značajnije izdvajanje za vojsku


Vojska Crne Gore

Vojska Crne Gore

Uporedo sa početkom ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, u Crnoj Gori se aktuelizovalo pitanje budžetskog izdvajanja za odbranu od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Međutim, suprotno percepciji dijela javnosti da se radi o članarini za NATO, radi se o novcu koji država izdvaja za sopstvenu odbranu. Pored toga, dva posto BDP-a je cilj koji, za sada, ispunjava samo pet od 28 članica Alijanse.

Do sada je za odbranu Crna Gora izdvajala oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda. Pretprošle godine je to iznosilo nešto manje od 36 miliona, dok je za tekuću godinu opredjeljeno 41,6 miliona eura.

Članstvom u NATO-u, Crna Gora bi trebalo da, kao i ostale članice, nastoji da dostigne izdvajanje dva posto bruto domaćeg proizvoda, što bi u sadašnjim okvirima, sa BDP-om od oko 3,5 milijarde eura, iznosilo oko 70 miliona eura.

Naglo aktuelizovanje ovog pitanja u domaćoj javnosti, kratko je prokomentarisala Milica Pejanović, crnogorska ministarka odbrane.

"To nije nešto što predstavlja bilo kakvu novu činjenicu u našim pripremama za puno učešće u svim aktivnostima NATO-a", rekla je Pejanović.

Povećanje izdvajanja budžetskih sredstava koje mora da uslijedi zbog članstva u NATO-u, suprotno percepciji dijela javnosti, ne znači da će Crna Gora morati da dva posto bruto domaćeg proizvoda plaća Alijansi, već za finansiranje sopstvenog sistema odbrane.

Pored toga, trenutno samo pet od 28 članica NATO-a ulaže više od dva posto u odbranu, a predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, naglašava da tih zacrtanih dva posto nije obaveza koja automatski ide uz članstvo, već cilj koji treba dostići u budućnosti.

"Svima mora biti jasno da je tih dva posto nešto čemu teže zemlje koje su članice NATO-a ili teže članstvu u Alijansi. Pored toga, to nije nešto što većina članica NATO-a trenutno ima. Mnoge zemlje, na žalost, nemaju tih dva posto", rekao je Kentera naglašavajući činjenicu da je to novac koji države izdvajaju za sopstvenu odbranu, a ne za članarinu u NATO-u.

Vesko Garčević

Vesko Garčević

"Crna Gora će NATO-u plaćati članarinu koliko košta otprilike jedan bolji stan u Budvi i to će biti između 400.000 i 450.000 eura i ništa više od toga", rekao je polovinom februara Vesko Garčević, nacionalni koordinator za NATO.

Inače, tokom Samita NATO-a u Velsu 2014. godine postignuta je saglasnost da države koje izdvajaju manje od dva osto bruto društvenog proizvoda nastoje da povećavaju izdvajanja u skladu sa rastom BDP-a i dostignu preporučenih dva odsto za deset godina.

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, pozvao je saveznike da poštuju svoje obaveze i povećaju izdvajanja namijenjena odbrani.

"Crna Gora će, nakon što postane dio Alijanse, biti posvećena ciljevima i obavezama kao i ostale članice, što znači da će izdvajati dva odsto BDP-a godišnje za odbranu", rekao je prije dva dana Stoltenberg.

"To je cilj koji treba u budućnosti da dostignemo. Bitno je da dugoročno težimo tome. Mislim da je to dostižno za hrvatsku i crnogorsku ekonomiju", rekao je crnogorskim novinarima u Briselu Josip Buljević, ministar odbrane Hrvatske.

"Kada naše ekonomije ojačaju i kada se stabilizuju mi ćemo dostići taj cilj", zaključio je Buljević.

Podsjetimo, nakon Rezolucije o podršci integraciji Crne Gore u Sjevernoatlantsku alijansu, koju je Skupština velikom većinom usvojila polovinom septembra prošle godine, crnogorski parlamentarci će u četvrtak početi raspravu o Prijedlogu rezolucije o podršci učlanjenju Crne Gore u NATO čije se usvajanje očekuje do kraja nedjelje.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG