Dostupni linkovi

logo-print
Bosna i Hercegovina ima malu spoljnotrgovinsku razmjenu sa Ukrajinom. Prošle godine ona je iznosila oko 40 miliona eura. Bivša vlast u Ukrajini sprječavala je ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, te se privrednici nadaju da će nova vlast imati drugačiju politiku. No, kriza u toj zemlji može se odraziti na poslovanje s Rusijom, koja je za BiH značajan partner, ne samo kada je snabdijevanje gasom u pitanju, nego i u nekim drugim granama privrede.

Kriza u Ukrajini mogla bi se u prvom redu negativno odraziti na snabdijevanje Bosne i Hercegovine ruskim gasom, koji je jedini snabdjevač.

Igor Gavran

Igor Gavran

"Za sada zaista nema nikakvih poremećaja. Rusija je vrlo važan vanjsko-trgovinski investicioni i u svakom drugom smislu ekonomski partner BiH. Te veze i ekonomsku saradnju, u budućnosti, trebamo samo unapređivati. Mislim da ne treba unaprijed biti pesimista zbog mogućnosti nekog narušavanja količina ili uslova snabdijevanja gasom", upozorava Igor Gavran iz Vanjsko-trgovinske komore BiH.

"Ukoliko bi došlo do poremećaja, svakako bi imalo negativne posljedice za BiH. Nadam se da do toga neće doći, ali ovo treba biti još jedan od dodatnih argumenata da BiH što prije pronađe i alternativne izvore snabdijevanja jer kakva god situacija bila, ovisnost od jednom izvoru, nikada nije dobra", ističe on.

Pored toga, Rusija je značajan partner, naročito u Republici Srpskoj, koja je čak otvorila i svoje predstavništvo u Moskvi. Šef Predstavništva Republike Srpske, Duško Perović, podsjeća na nekoliko značajnih projekata, poput izgradnje termoelektrane, hidrocentrala ali i gradnje gasovoda u okviru projekta Južni tok, koji prolazi kroz teritoriju Republike Srpske.

"Rafinerija Brod je počela 2008. godine da radi i do sada je u nju uloženo oko 560 miliona eura, u rekonstrukciju i modernizaciju. Urađen je re-brending svih Petrolovih pumpi, koje pripadaju grupi Nestro. Oni se aktivno razvijaju. Jedna od najvećih investicija na Balkanu u oblasti energetike je izgradnja Ugljevika 3, dva bloka po 300 MW. Investicija sa rudnikom će činiti oko milijardu. Tu je i krak Južnog toka, koji će biti u dužini od oko 280 kilometara kroz RS. Treba da se uvede gas u oko 47 gradova RS, prvo u Banja Luku. Već je ruska kompanija dobila koncesiju. Oko 80 miliona eura će iznositi gasifikacija samo Banja Luke. Tu je i hidrocentrala Dabar i još se grade tri kaskadne hidrocentrale", ističe Perović.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske dala koncesiju za istraživanja nafte ruskom preduzeću Jadran nafta, koje već ispituje nekoliko lokacija u RS.

U Federaciji BiH, kao i u cijelom regionu, Rusija je otvorila i svoje banke, a otvorene su i Gaspromove pumpe širom BiH.

Kriza bi se mogla odraziti na snabdijevanje energentima, mogla bi odložiti i mnoge dogovorene investicije. Kako tvrde poljoprivrednici, i cijene pšenice, koja se uvozila iz Ukrajine, su porasle na svjetskom tržištu, što bi moglo rezultirati rastom cijena i ostalih prehrambenih proizvoda - kaže Zoran Pavlović, ekonomista iz Banja Luke.

"Definitivno će ova situacija u Ukrajini učiniti da će porasti cijena osnovnih sirovina za prehranu, a to su kukuruz i pšenica. Naši kapaciteti u proizvodnji postoje, ali nisu stimulisani zbog relativno niske cijene. Ta činjenica praktično ljude odvraća od uzgoja tih žitarica", konstatuje Pavlović.

Mljekar iz Bijeljine, Ostoja Nikolić, ipak tvrdi da ne bi trebalo doći do povećanja cijena mlijeka i mesa:

Mljekara, ilustracija

Mljekara, ilustracija

"Proizvođači stočne hrane će sigurno, i to je već uočeno prošlog mjeseca, povećati cijene. Mi ne očekujemo od prerađivača mlijeka da će dizati cijenu mlijeka jer obično proizvođače mlijeka zadesi da cijene žitarica ode gore i da stočna hrana poskupi, dok mlijeko ostaje na istoj cijeni. To će izazvati veću krizu kod proizvođača mlijeka i mesa."

Bivša ukrajinska vlada nametala je rigorozne uslove BiH za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), te se privrednici nadaju da će nova vlast imati drugačiji pristup, kaže Igor Gavran iz Vanjsko-trgovinske komore BiH:

"Najveća i najpozitivnija promjena za BiH bi bila ukoliko bi došlo do promjene stava Ukrajine u pregovorima za pristup BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, obzirom da su dosadašnji, slobodno možemo reći, pretjerani i nerealni zahtjevi u velikoj mjeri otežavali proces pristupanja BiH u WTO. Ukoliko bi nove vlasti pokazale neki fleksibilniji pristup, bliži stavovima EU, onda bi to moglo olakšati prijem BiH u punopravno članstvo u WTO, što bi bio veliki i pozitivan korak za BiH", zaključuje Gavran.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG