Dostupni linkovi

logo-print

Ukrajinci na Mirovnoj akademiji u Sarajevu: Mnogo naučiti na primjeru BiH


Sarajevo je domaćin nove Mirovne akademije (18-25. januar) kojom se želi doprinijeti izgradnji i afirmaciji kulture mira u svim društvenim sferama. Na skupu se posebno razgovara o aktuelnoj situaciji u Ukrajini čemu su doprinos dali i učesnici iz ove zemlje - novinari, aktivisti i predstavnici vlasti. Kako ističu, na primjeru Bosne i Hercegovine može se mnogo toga naučiti, a posebno kako ne ponoviti greške koje su usporile mirovni proces u BiH.

Programom USAID-a organizacija World Learning organizuje novi ciklus Mirovne akademije.

"Mi smatramo da je jako važno raditi sa ovom ukrajinskom grupom i važno je naučiti nešto iz bosanskog konteksta, važno je čuti njihova iskustva. Razmjena ideja na Akademiji je veoma bogata", kaže za RSE Randall Puljek Shank, jedan od trenera i mirovni aktivista.

Analiza postojećeg stanja u Ukrajini, promovisanje mira, pitanje propagande i njenog negativnoj uticaja - neke su teme na kojima se raspravlja.

"Fokus rada grupe je metod 'Do no harm' (Nemoj naškoditi). Ideja je da se interveniše na situacije u konfliktu koje mogu prouzročiti negativne posljedice. Učesnici dolaze iz svih krajeva Ukrajine", poručuje Puljek Shank.

Ievgen Zhuk je predsjednik Borivska savjeta u Harkovu. Za RSE kaže da niko u Ukrajini ne želi rat, već pomirenje i mir. Međutim, proces pomirenja se različito tumači u državi i u krugovima civilnog društva.

Ievgen Zhuk

Ievgen Zhuk

"Čak i ova naša grupa, koja je došla na Mirovnu akademiju u Sarajevu, ima različito mišljenje o tome koje korake preduzeti za mir. Došao sam u BiH da čujem iskustvo Bosne i Hercegovine o ovoj tematici. Danas sam na Akademiji čuo jednu veoma bitnu frazu. Pojedini ljudi u Bosni i Hercegovini smatraju da se ratovati mora do kraja da bi se postigao mir. Ja, pak, tvrdim da, ukoliko želimo mir, trebamo pregovarati", kaže Zhuk, te dodaje:

"Separatisti sada drže vlast u dvije oblasti na istoku Ukrajine. Smatram da i sa njima treba pregovarati da bi se izbjegla nova krvoprolića. Na Mirovnoj akademiji čuo sam i frazu poput one 'bolje 150 godina pregovarati nego jedan dan ratovati'. Ova fraza mi se dopala i odmah sam je postavio na svoj Facebook profil."

Na Mirovnoj akademiji učestvuje i Lyudmyla Kharchenko iz Luganska. Ova službenica mreže SOS dječijeg sela ističe da se već pet dana oko Luganska primjećuje prisustvo novih vojnih jedinica, što nije nimalo ohrabrujuće.

Lyudmyla Kharchenko

Lyudmyla Kharchenko

"Moja organizacija je veoma zabrinuta za život djece kao i one bez roditeljskog staranja. Naravno, među građanima Luganska osjeća se jedan vid umora, depresije odraslih zbog ratnog stanja koja se odražava i na omladinu. Ovdje na Akademiji čula sam da i danas BiH radi na njegovanju mira. Sviđa mi se misao te ideje i treba je primijeniti u Ukrajini. Mi smo jedna nacija, imamo jednu državu, da - bio je nesporazum koji je doveo do konflikta. Ali, smatram da smo svi mi jedna velika porodica", navodi Kharchenko.

Ukrajinska kriza na istoku zemlje posebno se odnosi i na predstavnike sedme sile. Toga je svjesna i Svitlana Samoilenko, TV urednica iz Kijeva.

"Većina Ukrajinaca se ne slaže sa tvrdnjama nekih da se u zemlji vodi građanski rat. Ovog konflikta ne bi bilo da nema podrške iz Rusije. Postoje politički nekorektni novinari koje kupuju Rusi. Ljudi starijih generacija, koji su živjeli u vrijeme Sovjetskog saveza, smatraju da se ovim dešavanjima u Ukrajini mogu vratiti u nekadašnji SSSR. Mladi ljudi, koji razumiju da je taj povratak nemoguć, prate ukrajinske medije i otprilike znaju kakav se rat vodio u Bosni i Hercegovini", kaže Samoilenko.

Svitlana Samoilenko

Svitlana Samoilenko

"Ono što sam saznala na Mirovnoj akademiji u Sarajevu jeste da novinari i u BiH oprečno izvještavaju o sukobu na istoku Ukrajine. Svi Ukrajinci, međunarodni posmatrači vrlo dobro znaju šta se dešava i u susjednoj Bjelorusiji i Rusiji u kojima vlada totalitarni režim. Mi u Ukrajini ne želimo da našom državom upravlja neko drugi. Želim da moja djeca žive u slobodnoj državi i to je cilj za koji se borimo", ističe Svitlana Samoilenko.

Učesnici navode da od Mirovne akademije imaju velike koristi, ali su kategorični i u jednom stavu.

"Jedna stvar koju su učesnici Akademije odmah rekli je 'mi ne namjeravamo da radimo na ovim pitanjima narednih 20 godina'. Ja im želim svu sreću u toj žurbi i da se kriza što prije riješi. Međutim, i prema iskustvu Bosne i Hercegovine, smatram da proces izgradnje mira traje jako dugo. Ali, takođe se nadam da mogu svašta naučiti iz lekcija Bosne i Hercegovine", zaključuje Randall Puljek Shank.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG