Dostupni linkovi

logo-print

Sporazum vlasti i opozicije, Timošenko uskoro na slobodi


Ukrajinski je parlament velikim većinom odobrio vraćanje na stari ustav iz 2004. godine, kojim se smanjuju predsjednička ovlaštenja u korist parlamenta. Poslanici su izglasali i izmjene krivičnog zakona, čime se omogućava oslobađanje iz zatvora bivše premijerke Julije Timošenko.

Još nije jasno kada bi Timošenko mogla da bude puštena iz zatvora, u kome već dvije godine služi kaznu, pošto je krajem 2011. godine proglašena krivom za prekoračenje ovlašćenja pri potpisivanju sporazuma o isporuci gasa sa Rusijom.

Ovaj potez dio je paketa postignutog uz posredovanje EU, a koji su potpisali predsjednik Viktor Janukovič i opozicioni lideri u cilju okončanja krize i zaustavljanja krvoprolića po ulicama Kijeva.

Ukrajinski predsjednik je najavio prijevremene predsjedničke izbore i obećao formiranje vlade nacionalnog jedinstva kako bi se spriječilo produbljivanje krize u zemlji.

U saopštenju na sajtu Predsedništva se navodi da je Janukovič rekao da će biti raspisani prijevremeni izbori, ne navodeći datum njihovog održavanja. Janukovič je obećao i ustavne reforme kojima će se smanjiti ovlaštenja predsjednika, što je bio jedan od ključnih zahtjeva demonstranata.

"Pokrećem proceduru povratka na Ustav iz 2004, što umanjuje ovlaštenja predsjednika u korist vlade i parlamenta", objavio je Janukovič.

Ana German, poslanica iz Janukovičeve Partije regiona novinarima je rekla u Kijevu:

“Ukrajinski predsjednik je preduzeo danas korak bez presedana, bez bilo kakvih uslova i sa željom da se zaustvi krvoproliće, i ponovo uspostvi mir i red u Ukrajini. Predsjednik je inicirao prijevremene predsjedničke izbore, incirao vraćanje na ustav iz 2004, smanjujući ovlasti u korist parlamentarne republike i inicirao je proces formiranja vlade nacionalnog jedinstva”.

Opozicioni lideri zasad nisu komentarisali njegovo saopštenje, a sastanak predstavnika opozicije je u toku. Bijela kuća je saopštila da ostaju u pripravnosti da pojačaju sankcije Ukrajini ukoliko bude bilo neophodno.

Jedan od učesnika protesta na Majdanu, Mikhajlo, kaže: “Sve ovo je moglo da se predvidi. Janukovič nije imao drugog izbora osim da raspiše vanredne izbore, jer ljudi koji protestuju zaslužuju bolji život i boljeg predsjednika. Mislim da će nam novi izbori pomoći da izgradimo novu, drugačiju državu koja će biti bliža i Evropi i građanima”.

Vasil, koji je većinu vremena proveo na barikadama, dodaje: “Ne bi trebalo da pregovaramo sa Janukovičem. On je pristao na ustupke u cilju očuvanja imuniteta. On će sada uključiti u čitav ovaj process evropske lidere. Međutim, građani koji protestuju žele samo jedno: njegovu ostavku, jer je praktično objavio rat Ukrajini”.

Dogovor o rješenju političke krize u zemlji postignut je nakon cjelonoćnih razgovora kojima su prisustvovali i Janukovič i ministri Evropske unije.

Šefica EU diplomatije Ketrin Ešton rekla je novinarima u Londonu da je sada ključno da sporazum između predsjednika Janukoviča i opozicije bude primijenjen.

„Implementacija će biti ključni i veliki izazov. I sve što u ovom trenutku znamo je da moramo da podržilo ukrajinski narod da primjeni ovaj sporazum.To je ukrajinski sporazum i oni ga moraju impementirati a mi ćemo ih podržati u tome."

Evropska komesarka je takođe rekla da slobodni izvori u Ukrajini moraju biti održani u odgovarajućem vremenskom roku, ali to ne znači da je riječ o sedmicama. Ešton je takođe rekla da će budućnost juče uvednih sancija zavisti od toga šata će ministri EU koji se nalaze u Ukrajini reći o svemu.

Umjesto Janukovičevog odlaska, izbori za 10 mjeseci

Ne vjeruju svi u Ukrajini da će ovaj sporazum biti primjenljiv. U zapadnom gradu Lvivu, gdje je opozicija na vlasti narod nije impresioniran dogovorenim.

Hiljade njih su se okupili na glavnom gradskom trgu u Lvivu da odaju počast za, kako se procjenuje, 100 izgubljenih života u sukobima u četvrtak, najkrvavijim od kada je ova zemlja stekla nezavisnost prije više od dvije decenije.

Starije žene na protestima u suzama, poneko se molitvom oprašta od poginulih. Ali kako navode naši reporteri sa lica mjesta, iz ovih lica prekrivenih bolom krije se bijes.
Dvadesetjednogodišnji Julijan Konječni, student medicine, kaže:

„Da sam ja predsjednik Janukovič, pokušao bih da odletim iz zemlje, u suprotnom će završti kao Moamer Gadafi ili sa doživotnom kaznom ili električnom stolicom. Neće napustiti zemlju živ. Narod mu nikada neće oprostiti smrt 100 ljudi.“

Ana Bučastka, 37-godišnja lektorka na Univerzitetu Lviv, uporištu opzicije, takođe je uvjerena da ljudi na ulicama neće prihvatiti sporazum pod sadašnjim uslovima.
„Mi želimo prijevremene izbore, ali ne vjerujemo da nam oni mogu odgovoriti sa bilo čime sto je prihavtljivo. Milim da svi ljudi koji stoje ovdje, kao i oni koji stoje na Meidanu u Kijevu neće prihvatiti ovo.“

Bučastka vjeruje da je ovaj dogovor naznaka da je opozicija bliža svojim ciljevima.
No među građanima postoji bojazan da su neki od opozicionih lidera propustili da predstave interese naroda kako treba u svemu.

Ni Natalija Čurikova, šefica Ukrajinskog servisa RSE, kako nam je rekla, ne vjeruje da je ovakav sporazum prihvatljiv građanima koji su tri mjeseca protestovali na ulicama Kijeva i Ukrajine, naročito nakon ovakvog krvavog raspleta.
„Aktivisti na Maidanu kažu da da su pregovori trebali da budu o uslovima Janukovičevog odlaska sa vlasti i umjesto toga su samo dobili obećanje da će izvori biti organizovani do kraja godine, a imamo još 10 mjeseci do kraja godine tako da ne shvataju kako je moguće da i dalje imaju istog predsjednika koji je odgovoran za toliko mnogo smrti u Ukrajini, kako on može biti predsjednik još 10 mjeseci.“

RSE: Čak je i šefica EU diplomatije gospođa Ketrin Ešton rekla da je implementacija dogovorenog ključni izazov i da će biti teško. Da li vi lično vjerujete da se sporazum može primijeniti?

„Imali smo prilike da vidimo mnogo obećanja predsjednika Janukoviča i većina njih nije realizovana, tako da je teško vjerovati da će ovaj biti implementiran, posebno kada je Rusija potpuno na njegovoj strani. I ruski predstavnik je odbio da potpiše cijeli dogovor, a mislim da i Janukovič vodi računa o svojoj ličnoj sigurnosti i da mu to neko mora garantovati. Takođe, ne mislim da će ljudi da progutaju ovaj sporazum posebno ljudi na zapadu zemlje, jer vjeruju da je predsjednik izgubio sav legitimitet nakon što je naredio, a oni vjeruju da je on naredio da se ubijaju ljudi po uliciama Ukrajine.“

Na pitanje da li vjeruje da je nasilje za sada zaustavljeno, odgovara: „Jeste. Ja mislim da je nasilje uvjek bilo provocirano od strane Vlade, tako da ako Vlada prestane sa provociranjem nasilja mislim da više nećemo vidjeti nikavog nasilja od strane demonstranata.“

Sankcije i ucjene

U međuvremenu, ministar vanjskih poslova Vitalij Zakarčenko objavio je u petak da je 80 ljudi poginulo u sukobima protekih dana. Međutim, nevladini aktivisti tvrde da bi broj mrtvih mogao biti mnog veći, te da je više od 100 ljudi ubijeno samo u četvrtak.

General pukovnik Jurij Dumanski, zamjenik zapovjednika Generalštaba ukrajinske vojske najavio je za petak svoju ostavku.

Generalni sekretar NATO – a Anders Fogh Rasmussen osudio je nasilje u Kijevu.

„Ne odobravam ovo krvoproliće i pozivam sve stranke da odmah zaustave nasilje. Vlada nosi najveću odgovornost za korištenje prekomjerne sile te za neutralnost oružanih snaga“, rekao je Rasmussen.

Uživo iz Kijeva


U četvrtak su ministri EU uveli vize i zamrzli imovinu ukrajinskih dužnosnika koji su odgovorni za krvoproliće.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je kazao kako se prijetnje sankcijama praktično svode na ucjene. Zvanična Moskva je proteste u Ukrajini okarakterizirala kao pokušaj državnog udara potaknutog od zapadnih vlada.

Bivši američki ambasador u Ukrajini Steve Pifer, govoreći za ruski servis Radija Slobodna Evropa, kazao je kako se nada da će i SAD uvesti sankcije, jer je „vrijeme da se zajedno sa EU pojača pritisak na ukrajinske vlasti da nadju mirno rješenje“.

Govoreći o ruskom angažmanu, Pifer kaže:

"Iskreno mislim da Rusija nije od pomoći u svemu ovome. Ne znamo tačno šta rade, ali moja je pretpostavka da oni na neki način podstiču ovu vrstu nemira.“

„Rusi imaju jaku motivaciju. Ovo je velika stvar za Putina koji želi izgraditi novu sferu post-sovjetskog utjecaja. A najveći dio je i bescarinska unija. Ako Ukrajina pridje EU, ostaće Putinu velika rupa u toj sferi“, komentira Pifer.

U blizini Trga nezavisnosti i u petak ujutro čuli su se pucnji. Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da su demonstranti napali policiju koja je odgovorila, ali nije saopšteno da je bilo žrtava.

Ukrajinski parlament donio je prethodno odluku o prekidu antiterorističke akcije i o povlačenju vojske u kasarne.

Prema izvještajima ruskih novinara, Vrhovna ukrajinska Rada donijela je odluku o povlačenju vojske sa 236 glasova "za". Parlament u petak nastavlja zasjedati.

U međuvremenu agencija Standard and Poor smanjila je Ukrajini kreditni rejting.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

  • 16x9 Image

    Dragan Štavljanin

    Dragan Štavljanin radi za RSE od 1994. Magistrirao je na problemu balkanizacije (Prag/London), doktorirao na fenomenu “informacione mećave“ – višak informacija/manjak smisla (Beograd). Autor je knjiga „Hladni mir: Kavkaz i Kosovo“ i „’Balkanizacija’ Interneta i smrt novinara“.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG