Dostupni linkovi

logo-print

Generalna skupština UN osudila aneksiju Krima, pomoć MMF-a za Ukrajinu


Rezulat glasanja u Generalnoj skupštini

Rezulat glasanja u Generalnoj skupštini

Generalna skupština UN usvojila je Rezoluciju o teritorijalnom integritetu Ukrajine, a aneksiju Krima proglasila je nevažećom.

Za rezoluciju, koja nije obavezujuća, glasalo je 100 zemalja, 11 je bilo protiv a 58 se suzdržalo od glasanja. Od zemalja regije, Srbija i Bosnia i Hercegovina nisu prisustvovale glasanju dok su ostali podržali rezoluciju.

Međunarodni monetarni fond objavio da će pomoći Ukrajinu sa paketom od 14 do 18 milijardi dolara da bi zemlja izbjegla bankrot zbog eskalacije krize s Rusijom.

Ukrajinski parlament je u četvrtak uveče ipak podržao antikrizni zakon kojim se prihvataju mjere štednje koje traži MMF kao uslov za pomoć. Poslanici prvo nisu podržali zakon, uprkos apelima vlade, ali su nakon rasprave ponovo glasali i podržali mjere štednje sa 246 glasova "za" i 20 "protiv".

Pomoć MMF-a podrazumijeva obavezivanje na snažne reforme koje će imati značajan uticaj na ukrajinsku ekonomiju i njene građane.

Šef misije MMF u Ukrajini, Nikolaj Georgijev, kaže da će ovaj spasilački paket biti dio većeg paketa pomoći koji se očekuje od stranih vlada i agencija u naredne dvije godine i koji će ukupno iznositi oko 19,5 milijardi eura.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova se obraća Generalnoj skupštini

Ukrajinski ministar vanjskih poslova se obraća Generalnoj skupštini

Premijer Ukrajine Arsenij Jatsenjuk objavio je da će inflacija u njegovoj zemlji ove godine biti između 12 i 14 posto. A cijene za prirodni gas iz Rusije u aprilu će porasti za 79 posto.

„Ukrajina je na ivici ekonomskog i finasijskog bankrota”, rekao je u četvrtak premijer Arsenij Jastenjuk, suočen ne samo sa strahom za teritorijalni integritet svoje zemlje, već i mogućnošću raspada ekonomskog sistema.

Ukrajinski premijer Arsenij Jatsenjuk takođe je rekao da očekuje da će EU u naredna dva mjeseca obezbijediti njegovoj zemlji zajam od 1,6 milijardi eura, a urgentnu pomoć od milijarde dolara obećale su SAD, a Japan miljardu i 500 miliona dolara.

Ekonomisti procjenjuju da je MMF odlučio da djeluje ovako brzo, zbog zabrinutosti da bi ukrajinska vlada mogla postati nesolventna i da je to pitanje mjesec, dva.

Nakon tromjesečnih antivladinih protesta i eskalacije situcije zbog ruske aneksije poluostrva Krim, te daljeg gomilanja trupa na granici sa Ukrajinom, vlasti u Kijevu su u ozbiljnom škripcu za novcem.

Ukrajina brzo troši rezerve – jer su prethodnih godina vještački održavali kurs domaće valute kako bi se izbjeglo nezadovoljstvo javnog mnjenja, tako da su sadašnje rezerve dovoljne da pokriju samo dva mjeseca.
Ukrajini na naplatu u sljedećih nekoliko mjeseci stiže inostrani dug od milijardu dolara.

No, MMF uslovljava pomoć provođenjem reformi, da bi krajem aprila paket pomoći bio odobren. Kraj skupih subvencija za gas jedan je od glavnih uslova za odobravanje programa.

Centralna banka mora prestati se pumpanjem ukrajinske valute grivne, a Vlada mora smanjiti i korupciju i birokratiju. Kako je MMF -ov zvaničnik Georgijev naglasio, napredak u borbi protiv birokratije i državne korupcije "temelj je za stabilan i održiv rast".

Program MMF-a objavljen je dan nakon što je ukrajinska državna energetska kompanija Naftogaz najavila da će se povećati domaće cijene gasa za grijanje za 50 posto već od 1. maja. Naftogaz je dodao da će kompanije koje distribuiraju grijanje od 1.jula cijenu povećati za još 40 posto, a da će nakon toga uslijediti nova povećanja.

Istovremeno je ukrajinski premjer Arsenij Jatsenjuk obajavio da će cijene koje će Ukrajina plaćati za snadbijevanjem ruskim gasom od 1. aprila porasti za 79 posto, pa će projektovana inflacija biti između 12 i 14 posto, a BDP države bi mogao opasti i za 10 odsto.

Ukrajinska Centralna banka već je limitirala valutne intervencije - grivna je izgubila više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na dolar od početka godine.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG