Dostupni linkovi

logo-print

Ukrajina: Janukovič nestao, ali gdje su nestali milijuni?


Viktor Janukovič

Viktor Janukovič

Britanski „Guardian“ podsjeća da je Viktor Janukovič pobjegao, da se očekuju predsjednički, pa parlamentarni izbori, no to neće zacijeliti rane nastale posljednjih nekoliko godina.

Korupcija koja je bila u samom srcu sistema omogućila je bogaćenje nekolicine bliske režimu, i osiromašenje mnogih. Ukrajinska elita je godinama u džep trpala ogromne zarade, pa i u zemljama EU, koje sada dijele lekcije Kijevu kako treba upravljati državom i što su to demokratske vrijednosti.

Vlasti u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Latviji, nisu koristile antikorupcijske i zakone protiv pranja novca kako bi ukrajinske tajkune spriječili da ostvare enormne nelegalne zarade.

To je, ocjenjuje „Guardian“, bio dio strategije udvaranja Ukrajini kako bi se približila Zapadu, no ona se pokazala neuspješnom. Tužna je istina, da je zemlja gotovo uletjela u građanski rat, i da bi se tek onda progovorilo o financijskim sankcijama jednom kleptokratskom režimu i onima koji su ga podržavali.

Dvije nevladine organizacije su tako locirale trag novca ljudi iz Janukovičevog bliskog kruga u offshore kompanijama u Londonu, Austriji, SAD-u i drugim poreznim rajevima.
Wall Street Journal naglašava da dugoročno gledano Ukrajina ima daleko veće probleme od onih koji se tiču suđenja odbjeglom predsjedniku i njegovim bliskim suradnicima odgovornima za masovna ubojstva demonstranata. Zemlja se suoačava sa brojnim problemima koji su zamenarivani, ne samo tokom Janukovičeve vladavine, već i nakon Narandžaste revolucije, u vrijeme Julije Timošenko i Viktora Jušćenka.

Industrijska proizvodnja je krajem 2013., bila 5% niža nego u istom razdoblju prethodne godine. Brutto društveni proizvod stagnira i prilično je ispod ukrajinskih mogućnosti. Vrijednost domaće valute, hrivne, od Nove godine pala je za 12 %, a devizne rezerve su manje od 18 milijardi dolara. Ukrajina duguje Rusiji oko 3 milijarde dolara, a MMF-u 4 milijarde i zemlja je vrlo blizu bankrota.

U tekstu koji potpisuju Adrain Karatnycky ( bivši predsjednik Freedom Housa, istraživač u Atlantskom vijeću) i Kleman Mizsei ( ekonomist, bivši pomoćnik glavnog tajnika UN, danas profesor na Centralnoevropskom sveučilištu u Budimpešti) ističu da je jedini način izlaska iz krize brza financijska pomoć medjunarodne zajednice, praćena ekonomskom, pravnom, društvenom, kulturnom i obrazovnom „mapom puta“ kako bi se oživio rast, iskorijenila korupcija, sudstvo postalo nezavisno, i na koncu uspostavila kohezija izmedju istoka i zapada zemlje.

Ukrajina će trebati hitnu, bezuvjetnu financijsku pomoć, kako bi izbjegla rizik bankrota, ali ta pomoć mora biti sastavni dio makroekonomske politike i dubokih strukturnih reformi. U suprotnom, to će biti uzaladuno trošenje novca. Dvojica stručnjaka procjenjuju da vrijednost imovine koju je Janukovič i njegova obitelj nelegalno stekla, oko 12 milijardi dolara, u toku zadnje tri godine, mora biti vraćena u budžet.

VIDEO: Sukob demonstranata pred krimskim parlamentom

Ekonomiju treba demonopolizirati, jer njom dominira grupa oligarha koji drže nekoliko ključnih sektora. Poduzetništvo, posebno, manje i srednje, koje je prilično stagniralo i zbog porezne politike posljednjih godina, treba snažno poticati. Još je jedan ključan faktor stvaranja poslovne klime, sigurnost da ukrajinske banke budu dobro dokapitalizirane.

Karatnycky i Mizsei takodjer smatraju da pridruživanje EU, treba biti praćeno razgovorima izmedju Kijeva, Moskve i Bruxellesa, kako bi se osiguralo da Rusija ne uvede sankcije na izvoz ukrajinskih proizvoda.

Odgovorni za smrt demonstranata tokom proevropskih protesta moraju biti izvedeni pred lice pravde, pa i pripadnici rasformiranih specijalnih policijskih snaga Berkut.
Posebno naglašavaju da je sudstvo u sramotnom stanju, da je funkcioniralo po sistemu telefonskog poziva iz Janukovičeve administracije, te da bi ukrajinskom pravosudju trebali pomoći ugledni pravnici iz svijeta, kako bi se razrješio taj Gordijski čvor.

Autori teksta u „Wall Street Journalu“ smatraju da će, ipak, najveći izazov biti približiti istok i zapad zemlje.

Da li je Zapad već izgubio Ukrajinu?

Američki New York Times pod tim naslovom objavio je tekst poljskog sociologa Slawomira Sierkowskog, direktora Instituta za napredne studije u Varšavi.

On smatra da je Zapad u gubitničkoj poziciji, jer niti može kazniti, niti nagraditi. Usprkos nagomilanom bogatstvu, Zapad nije spreman učiniti žrtve. Sierkowski piše kako se u zapadnim društvima urušila ekonomska solidarnost.

Mobilizacija u korist drugih nacija ograničena je na isprazne riječi i geste. U stvari , Zapad nije u mogućnosti da nadmaši financijske kapacitete autokratske Rusije ili Kine, iako su one siromašnije od Evropske Unije i Sjedinjenih Američkih Država".

Ovaj sociolog smatra da bi EU i SAD mogle napraviti grešku ukoliko budu dugo čekale. „Vrijeme je da zajedničkim snagama odluče hoće li ili neće Ukrajinu u zapadnom krugu. Neodlučnost bi mogla obnoviti krvoproliće, pa čak i rat“ zaključuje poljski sociolog u tekstu u „New York Timesu“.

Krim kao Abhazija i Južna Osetija?

U komentaru Stratfora se ističe da Rusija upotrebljava Krim kao polugu moći u Ukrajini. Podsijeća se da je Moskva ponudila stanovnicima krimske oblasti dobijanje ruskih pasoša po ubrzanom postupku, kao što je to bio slučaj sa stanovnicima gruzijskih otcjepljenih regija Abhazije i Južne Osetije.

Prije rata s Gruzijom 2008., tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev obznanio je doktrinu koja omogućuje vojnu zaštitu ruskih gradjana,“ma gdje bili“. Stratfor upozorava da bi na djelu mogao biti sličan scenarij i u Ukrajini.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG