Dostupni linkovi

logo-print

Ukorijenjena stigmatizacija žrtava ratnog silovanja


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U protekloj deceniji pravosuđe u BiH je procesuiralo više od 100 predmeta koji su uključivali optužbe o seksualnom nasilju počinjenom tokom oružanih sukoba. BiH je tako postala država sa najvećim brojem okončanih predmeta koji uključuju seksualno nasilje, pa je bh. pravosuđe po broju optuženih čak nadmašilo i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, navedeno je u izvještaju Misije OSCE-a u BiH. I pored procesuiranju, žrtve ratnog silovanja nemaju satifakciju, jer nemaju prava na odštetu, a društvo ih stigmatizira.

Mnogo puta su u sudnicama bh. pravosudnih institucija ispričane potresne priče žrtava seksualnog nasilja iz proteklog rata, među kojima su većinom bile žene. Čuli su se i iskazi muškaraca, bivših logoraša, zbog čega je Tužilaštvo BiH krivično gonilo i jednu ženu.Tokom rata u BiH, silovanje je bilo dio ratne strategije, a žrtve, bez obzira na nacionalnu pripadnost, bile su u seksulanom ropstvu, kao u slučajevima Foče, Višegrada ili sarajevskog naselja Grbavica. Svjedočenja žrtava ukazuju na to:

Više od 1.800 žrtava silovanja ispričalo je pred sudija itužiocima strahote koje su preživjele u ratu. Za žrtve, svjedočenje je teško i traumatično, iskustvo, no za Tužilaštvo je to uglavnom jedini dokaz zločina.

"Pojedinim osobama je trebalo vrijeme da bi mogle pričati o tome šta im se dogodilo. Imali smo jedan konkretan slučaj gdje je starija žena prijavila da je bila silovana u jednom logoru, iako je ranije davala iskaz i to prećutala u tom istom predmetu - čekala je da joj muž umre. Žrtve - svjedoke pripremamo na taj način što predsjednice tih udruženja razgovaraju sa svojim članicama u koje imaju najviše povjerenja i na taj način pomažu nam da obezbijedimo svjedoke i nakon 20 godina"
, kaže Gordana Tadić iz Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Procjenjuje se da je tokom rata u BiH bilo oko 20.000 žrtava seksualnog nasilja. Posmatrajući taj podatak, Tužilaštvo BiH nije do sada podiglo veliki broj optužnica za zločine seksualnog nasilja. No, uprkos tome, u Izvještaju Misije OSCE-a navedeno je da je bh. pravosuđe u protekloj deceniji napravila iskorak, te da je BiH zbog toga postala država sa najvećim brojem okonačnih predmeta pred domaćim pravosuđem, a po broju optuženih, bh. pravosuđe nadmašilo je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

"Pravosuđe u BiH u protekloj deceniji procesuiralo je oko 100 predmeta. To čini BiH državom koja je pred domaćim pravosuđem procesuirala najveći broj predmeta. I zasigurno lekcije naučene u ovom procesu neće biti korisne samo pravosuđu BiH na svim nivoima nego i pravosuđima drugih država. Sud BiH je osudio 33 počinioc za optužbe seksualnog nasilja, između ostalih optužbi naravno, te oslobodio 12 lica, što predstavlja osuđujuću stopu od 73 posto", ističe Nela Sefić iz Odjela za pravna pitanje Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Krivični zakon BiH sadrži relativno novo djelo progona po osnovu roda kao zločin protiv čovječnosti, pa je Sud BiH izrekao prve presude u svijetu za progon po osnovu roda.

Meddžida Kreso

Meddžida Kreso

"I pored ovakvih pokazatelja i pomaka koje mi u pravosuđu pravimo, svjesni smo da smo još uvijek daleko od privođenja pravdi svih počinitelja ratnih zločina, naročito onih najodgovornijih, sa eventualno komandnom odgovornošću. Stoga mnoge žrtve, i nakon proteka od 20 godina, žive u strahu jer su njihovi napadači još uvijek na slobodi, još uvijek nisu došli pred lice pravde", smatra Meddžida Kreso, predsjednica Suda Bosne i Hercegovine.

Žrtve seksualnog nasilje u BiH nemaju regulisan status žrtve rata, ne postoiji ni sistem reparacije kako bi žrtve seksualnog nasilje imale i moralnu i materijalnu satisfakciju, te stekle osjećaj da je pravda ipak zadovoljena.

"Cijelo vrijeme poslije rata sam u opštinskoj baraci, nije mi riješeno stambeno pitanje. Kad dođem u dom zdravlja ili negdje drugo treba da mu ja slobodno mogu reći da sam žrtva rata, da on zna šta je to", konstatuje Kreso.

"Nešto je riješeno na nivou FBiH, a u RS trenutno žrtve ne mogu ostvariti nikakva prava jer je prošao rok za podnošenje zahtjeva, a i zakon nije prilagođen da one mogu na jednostavan način ostvariti svoja prava. Zakon o pravima žrtava torture koji bi trebao biti na državnom nivou bi regulisao i status žrtava seksualnog nasilja iz rata, ali one je jednostavno zaglavljen", pojašnjava Lejla Mamut iz nevladine organizacije TRIAL.

RSE:
U čemu je problem?

Mamut:
U politici, i to u Republici Srpskoj.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG