Dostupni linkovi

logo-print

Ujedinjeni bosanski emirati


Strani državljani u Sarajevu, august 2015.

Strani državljani u Sarajevu, august 2015.

Uz huk Bosne koja izvire podno Igmana, i dječiju graju na ćilimčićima i dekicama na sarajevskom izletištu Vrelo Bosne, sjede muškarci i žene, očito arapskog porijekla. Oduševljenje često podijele i na društvenim mrežama, predstavljajući jedan od bisera BiH svojim sunarodnjacima.

Ma kako zvučalo, slika i nije idilična. Daleko je od one da bogati arapski turisti Bosnu i Hercegovinu vide kao privlačnu destinaciju u koju dolaze da ostave novac i uživaju u prirodnim ljepotama.

U posljednjih nekoliko godina, ti turisti su pronašli način da se trajno nastane u BiH kupivši tako ogromne površine zemlje, ali i kuće oko Ilidže, ali i brojnih drugih dijelova BiH.

Obilaze atraktivna izletišta i planine, a onda mjerkaju i kupuju. Obećava se gradnja velelijepnih vila, resorta, a nekada čak ni to. Ne bira se da li je riječ o poljoprivrednom zemljištu, niti da li se lokacija nalazi daleko od grada, niti u kojem je dijelu BiH.

Najviše im, čini se, prija okolina Sarajeva gdje su pokupovali imanja na području Ilidže, Hadžića, Vogošće, Srednjeg, a ne smeta im ni Srednja Bosna, ni područje Hercegovine...

Slikanje u centru sarajevske Baščaršije, august 2015.

Slikanje u centru sarajevske Baščaršije, august 2015.

Tako su najavili gradnju luksuznog resorta u Oseniku nadomak Sarajeva, sa oko 160 objekata i vještačkim jezerom. Prvobitno najavljivana kao investicija od 200 miliona eura spala je na oko 25 miliona. I oko 2,5 milijarde eura vrijedan projekat najavljen je u općini Trnovo, čiji načelnik Ibro Berilo smatra kako se radi o izuzetno dobrom poslovnom potezu.

"Građevinska operativa u naredne četiri godine će biti sva uposlena sa područja sarajevskog Kantona, a i šire, sa područja cijele BiH jer se radi o ogromnim investiranjima. Ovo je projekat od oko 40.000 ležaja. To je grad od 40.000 stanovnika. Ovi kapaciteti treba da se grade na površini od oko 12 hektara zemlje", kaže Berilo.

Agencije za promet nekretninama cvjetaju zahvaljujući bogatim investitorima, ali nisu svi sretni činjenicom da se oko njih grade zatvorena naselja. Tako je i sa općinom Kiseljak čiji je načelnik, Mladen Mišurić Ramljak, medijima kazao da dozvole tamo gdje ne postoji plan za gradnju neće davati, bez obzira na to koliko je bogat investitor, ali i da postoji strah.

"Uvijek se birao susjed, jer vam nije bilo svejedno ko će vam biti susjed. Znate li šta se dešava u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju svijet, terorizam ili bojazan ljudi – taj strah je opravdan", navodi Mišurić Ramljak.

O tome da je Bosna i Hercegovina preplavljena Arapima kojima se velikodušno prodaje imovina, govorio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ističući da je krajnji cilj da se što više islamizira BiH, procjenjujući da će doći i do pola miliona Arapa.

I bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić upozoravao je na ovu pojavu, mada ne u broju koji je pominjao Dodik.

Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić

"Ima istine u tome da neko želi da dovođenjem stranog stanovništva islamizira BiH, mada ne u tolikom broju, niti će to iko dozvoliti. U okolini Sarajeva se priprema gradnja naselja za oko 20.000 ljudi koji su porijeklom iz Kuvajta ili tih zemalja, i to je mnogo manje od cifre koju je spomenuo gospodin Dodik. Mi treba da budemo otvorena zemlja, ali također treba da provodimo zakone", ističe Radončić.

Niko ne zna koliko se tačno objekata nalazi u vlasništvu građana arapskog svijeta, niti kako su do njih došli, tim prije što veliki broj državljana iz ovih zemalja legalno ne može posjedovati nekretninu u Bosni i Hercegovini.

"Tako, recimo, ne postoji reciprocitet za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar i Bahrein. Dakle, ne postoji uspostavljen reciprocitet državljana tih zemalja uspostavljen između Bosne i Hercegovine za sticanje prava vlasništva, dakle, uknjiženje, kupovinu i tako dalje. Vjerovatno, strani državljani idu u osnivanje privrednih društava firmi koje mogu biti vlasnici kao pravna lica", pojašnjava Muhamed Mujagić iz Službe za poslove sa strancima BiH.

Zakonskim ograničenjima doskočili su tako što otvaraju firme preko kojih kupuju zemljište i objekte, a potom ih zatvaraju. O tome odakle im kapital, kako posluju i šta rade u BiH malo ko zna.

Služba za poslove sa strancima je ukazivala na ovu pojavu, te čak i neke od njih provjerila, utvrdivši da oko polovine više ne postoji.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Ono što je veoma bitno reći jeste da stranac kao fizičko lice ne može imovinu uknjižiti na sebe, ali je može uknjižiti na pravno lice. Nakon pet godina boravka taj stranac automatski pokloni, odnosno njegova firma pokloni, imovinu samom sebi i on ostvaruje mogućnost da poslije pet godina to uknjiži na fizičko lice. To je jedan trend. Mi smo vršili odgovarajuće provjere za preko sto subjekata na području Kantona Sarajevo i u narednom periodu će se iskristalisati te neke stvari da se vidi upravo taj segment načina kupovine i načina isplate tog novca – da li je to preko njihovog poslovanja žiro računa i slično", navodi Rade Kovač iz Službe za poslove sa strancima BiH, te dodaje:

"Imate situaciju, ono što sa sigurnošću znamo, da stranac uopšte ne dođe u Bosnu i Hercegovinu, nemamo ga evidentiranog u našim bazama, nema odobren boravak u BiH, a desi se da njegovo pravno lice ima nekretninu u Bosni i Hercegovini i to veće vrijednosti".

Građani u mjestima na kojima komšije iz arapskog svijeta grade svoje zatvorene oaze nisu pretjerano oduševljeni.


Zasjenjeni pričom o velikim investicijama bh. vlasti ne razmišljaju o tome da se potezima koje povlače odobravajući gradnju stambenih naselja, zapravo, prodaje dio države. Uknjižavanjem imovine tako postaju njeni legalni vlasnici, a ministar pravde Federacije BiH Mate Jozić, u čijoj su nadležnosti imovinsko pravni odnosi, nema odgovor.

"To jeste pojavni oblik i zajedno s kolegama iz Geodetsko-imovinsko pravne službe napisat ćemo jednu informaciju prema Vladi. Vlada će na osnovu te informacije zauzeti stajalište vezano za tu problematiku koja je prisutna u posljednje vrijeme na prostoru FBiH. Moramo pokupiti svu dokumentaciju iz općina gdje se pojavljuju i to je proces. Ono što dođe u Ministarstvo pravde mi to odgovaramo, a ne znamo šta još uvijek rade", kaže Jozić.

Za to vrijeme na mjestima koja su najatraktivnija za kupovinu, arapski je postao drugi jezik. Od obavještenja o prodaji stanova do cijene kebaba – sve je na arapskom, te sve podređeno investitorima. A oni ulažu samo u vlastiti komfor.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG