Uoči isteka ugovora Vlade sa A2A kojoj je povjereno upravljanje, većinski državnom Elektroprivredom, skupštinski Odbor za ekonomiju je održao kontrolno saslušanje predstavnika Vlade, EPCG, odnosno, italijanske kompanije, radi utvrđivanja stepena realizacije petogodišnjeg ugovora.
Tokom kontrolnog saslušanja u četvrtak otvorena su brojna pitanja koja dovode u pitanje kvalitet ugovora o upravljanju Elektroprivredom koji je Vlada sklopila sa italijanskom kompanijom A2A 2009., a kao naročito sporan se izdvaja stepen realizacije obaveza koje je italijanska kompanija preuzela zajedno sa pravom na upravljanje.
Međutim, pitanje koje je postavio jedan od predstavnika nevladinog sektora, direktor Instituta alternativa, Stevo Muk upućuje na zaključak da se mnogi propusti zapravo nepravedno pripisuju izvršnom menadžmentu koje je postavila A2A.
U upravnom odboru kompanije Vlada ima većinu, a upravo upravni odbor donosi najvažnije odluke kao što su investicije.
„U vezi sa odborom direktora, mislim da je važno pitanje – na koji način Vlada usmjerava glasanje i odlučivanje predstavnika državnog kapitala. Ovo može imati naročit značaj u vezi sa višemilionskim konsultantskim ugovorima koji su morali biti na dnevnom redu odbora direktora. Ne samo zbog mogućnosti zloupotrebe, nego i zbog toga što se i na ovaj način može posredno plaćati neformalna ili nepoznata cijena ovog aranžmana“, konstatuje Stevo Muk, Institut alternativa.
Takozvani konsultantski ugovori koje značajan dio javnosti smatra zapravo vidom operacionalizacije korupcionaškog izvlačenja novca i naknadne preraspodjele izmedju pojedinih predstavnika vlasti i A2A, samo su produžetak kontroverzne prodaje manjinskog dijela Elektroprivrede italijanskoj kompaniji koju je Vlada izabrala kao najboljeg ponuđača, iako je grčki ponuđač dao više miliona vrijedniju ponudu.
Nakon toga, dio nevladinog sektora i opozicije su ukazivali na činjenicu da se novac koji je ovim aranžmanom ušao u Elektroprivredu ne koristi za investicije, odnosno tehnološki razvoj, već leže deponovane u Prvoj banci koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića i tako održavaju njenu likvidnost koja je ugrožena od 2008. godine.
Domaća javnost je za „konsultantske ugovore“ saznala prije godinu dana kada je u medijima objavljeno da je Elektroprivreda platila skoro 20 miliona eura za „konsultantske usluge“ domaćoj firmi u kojoj su vlasnički udio imali italijanski direktori Elektroprivrede i to bez ikakvog tendera.
Predstavnica organizacije Green Home Nataša Kovačević je postavila više pitanja u vezi sa dosadašnjom realizacijom ugovora Vlade i A2A, ali i mogućeg nastavka aranžmana:
„A2A je u životnu sredinu uložila 630 hiljada eura, od čega je 550 hiljada naknada za zagadjenje vazduha i 80 hiljada za unapredjenje životne sredine. Dakle, gdje su završila ova sredstva? I, zašto nijesu uložena za sanaciju pljevaljskih napuštenih kopova i zagadjene životne sredine? Pored toga, A2A se obavezao da će tokom petogodišnjeg perioda ulagati u modernizaciju distributivne mreže što se nije desilo. Zašto se nije uložilo u smanjenje gubitaka na mreži? Posebno je interesantno – pod kojim uslovima se pregovara A2A u vezi gradnje II bloka termoelektrane. Da li će se, ukoliko EPCG bude gradila ovaj objekat, tražiti od Vlade izdavanje garancija? Ovo pitanje je značajno, ne samo sa aspekta cijene koštanja izgradnje II bloka termoelektrane, već i postojećeg i planiranog javnog duga.“
„Kroz sve ugovore smo nastojali da zaštitimo državne interese“, rekao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, dodajući da se izvještaj A2A o realizaciji ugovora očekuje narednih nedjelja, a da će se Vlada na osnovu tog izvještaja opredijeliti u vezi sa eventualnim daljim aranžmanom sa italijanskom kompanijom.
„U očekivanju tog izveštaja, možemo slobodno konstatovati da očekivanja nijesu ostvarena. Iako je, istini za volju, Elektroprivreda danas u boljoj poziciji nego što je bila u trenutku ulaska u partnerstvo sa A2A. Dakle, investirano je ukupno 75 miliona eura, ukupan profit za prošlu (2013.) je 26 miliona eura, dok se za ovu godinu očekuje oko 30 miliona eura. Profit 2009. je bio svega četiri miliona eura“, naveo je potpredsjednik Vlade.
