Dostupni linkovi

logo-print

Udruženja žrtava: Meron treba podnijeti ostavku iz moralnih razloga


Theodor Meron

Theodor Meron

Petnaest udruženja iz BiH koja okupljaju žrtve rata bošnjačke nacionalnosti uputilo je pismo predsjedniku Haškog tribunalu Theodoru Meronu u kojem zahtijevaju da podnese sve ostavku na sve funkcije zbog navoda koje je nedavno iznio danski sudija u Tribunalu Frederik Harhoff.

Harhoff je, u pismu kolegama koje je objavila štampa u Danskoj, naveo “da su duboko zabrinjavajuće oslobađajuće presude u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i generala Momčila Perišića, šefa nekadašnje Službe državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića.” Danski sudija je optužio predsjednika Tribunala Theodora Merona da je vršio pritisak na druge sudije, izraživši sumnju da je Meron to činio pod utjecajem "vojnog establišmenta" SAD i Izraela.

Nakon navoda koje je iznio danski sudija Frederik Harhoff predstavnici 15 udruženja ratnih žrtava bošnjačke nacionalnosti smatraju da predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron treba podnijeti ostavku prvenstveno iz moralnih razloga.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da istup danskog sudije predstavlja presedan u historiji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i da je to osnovni razlog zbog čega žrtve traže Meronovu ostavku:

„To je stvarno skandal koji je neprihvatljiv prije svega za žrtve, ali i za pravdu širom svijeta. Jedan od najčvršćih mogućih argumenata je izlazak jednog od sudija koji je to dokazao i iznio u javnost. Meronu zamjeramo upravo što je oslobodio Perišića, što ima određenih naznaka da se to može lako desiti i u presudi Karadžiću, tako da bi karakter rata u BiH u potpunosti bio izmijenjen. I na kraju-krajeva, da BiH prestane plaćati ceh nezavisnosti R Hrvatske i nezavisnosti Kosova. Nažalost, dosad smo to mi platili", navodi Tahirović.

Murat Tahirović

Murat Tahirović

Zbog inkriminirajućih informacija danskog sudije da Haški sud ne dijeli pravdu, već da je počeo da provodi političke odluke, te da su pojedine njegove kolege bile izložene političkom pritisku kako bi donijele posljednje oslobođajuće presude, žrtve rata u BiH smatraju da je Meron na taj način promijenio kurs djelovanja Tribunala.

„Očito da je u Haški tribunal jednim velikim korakom zakoračila politika, da je politika počela diktirati procesuiranja i presude Haškog tribunala. Na taj način žele da neke od najvećih zločinaca i najodgovornijih, koji bi trebali da dobiju adekvatne presude, oslobode svake odgovornosti i da prave ustupke Srbiji, kao što su napravili Hrvatskoj, također i RS-u. To je u najmanju ruku skandalozno za pravdu, a tragično za žrtve", kaže predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. Fikret Grabovica.

Ako Haški tribunal nastavi sa ovakvom praksom mogu se očekivati nova iznenađenja na preostalim suđenjima, kaže Murat Tahirović:

„Ja sam bio ubijeđen čak, ako bi to tako ostalo, da bi Karadžić mogao biti oslobođen. U tom slučaju ostaje samo Mladić, a ko prati suđenja u Haškom tribunalu, vidi da insajderi, oni koji svjedoče u predmetu Karadžić, pa čak i neki u predmetu Mladić, preusmjeravaju sve zločine prema Mladiću pokušavajući na taj način doprinijeti da Karadžić bude oslobođen. Tako kurs je da Karadžić vjerovatno bude oslobođen, a vjerovatno da Mladić neće sačekati kraj suđenja, i onda imamo katastrofu u BiH da je jedino general Armije BiH rahmetli Rasim Delić osuđen za počinjeni ratni zločin. I ako Meron nastavi ovako, vjerovatno će i Prlić i šestorka biti oslobođeni - i onda možete zamisliti kavu situaciju imamo u BiH.“

Nakon oslobađajuće presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću

Nakon oslobađajuće presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću

Tahirović ističe da zahtijev žrtava upućen Theodoru Meronu ne predstavlja bilo kakava pritisak na Haški tribunal:

„Da smo imali namjeru da vršimo pritisak na Sud, mi bismo djelovali prije nego što je ovaj sudac izašao u javnost. Ovo je sknadalozno i prvi put da je jedan sudac iz Danske odvažio se izaći u javnost iako oni imaju kodeks ponašanja sudija. Znači njima je zabranjen izlazak u javnost i govoriti o bilo čemu, ali on je putem svog prijatelja iznio javno tu činjenicu. I sasvim je logično - ako neko od kolega optužuje nekoga, da taj sudija odstupi sa te funkcije.“

Ovakav stav ima i predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković:

„To je naš stav, to su naši zaključci. Mi želimo da se oni razmotre, da Sud neke stvari koriguje u svom radu. I to nije poteklo od nas, to je poteklo od danskog sudije. Vjerovatno da ima i nešto krupnije, ono što mi ne znamo, ako se u okviru tog suda pojavljuje sudije koji se međusbno optužuju za pristrasan rad, ili ne uzimanje svih dokaza, ili za neke druge stvari", navodi Mešković.

Ukoliko Theodor Meron ne podnese ostavku, koordinacija udruženja žrtava rata iz BiH najavila je da će se obratiti glavnom haškom tužiocu Sergeu Brammertzu i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki Moonu koji se nalazi na čelu organizacije koja je osnivač Haškog tribunala.

***********************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG