Dostupni linkovi

logo-print
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine svakodnevno se događaju razbojništva ili teške krađe u kojima su najčešće pogođeni obični građani. Nisu rijetkost ni obračuni vatrenim oružjem. Žrtve su najčešće djeca, tinejdžeri i žene, koji vrlo često prilikom napada dobivaju i teške tjelesne povrede. Pljačkaju se banke, obijaju stanovi, kradu autombili, a na ulici otimaju se mobiteli, torbe, ženski nakit. Analitičari smatraju da je bh. društvo zakazalo u iznalaženju rješenja za sve lošiju sigurnosnu situaciju u Sarajevu.

U protekloj godini policija je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine evidentirala 468 kaznenih djela razbojništava i teških krađa u kojima su stradali obični građani. U 216 slučajeva, koliko je policija uspjela rasvijetiliti, uhićeno je 116 osoba, koje su uglavnom osobe mlađe dobi, konzumenti droga.

„Veoma je značajno da su povratnici u činjenju ovih krivičnih djela, dakle osobe koje su učinile ovo krivično djelo dva i više puta, zastupljeni u vrlo visokom procentu - 77 posto je takvih osoba, dok su prvoprijavljeni 23 procenta, ili 41 osoba gledajući u apsolutnom iznosu“, kaže Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a KS.

Razbojništva se događaju najčešće na ulicama, ali nisu rijetka pojava i u kladionicama, trgovinama, ljekarnama, benzinskim postajama i bankama. Najčešće žrtve pomenutih djela su maloljetnici i ženske osobe, dodaje Nefić.

„Najčešće su maloljetnici i žene. Ali u posljednjem slučaju na području općine Centar, odnosno Stari Grad imamo da su dva muškarca, koji su punoljetni, žrtve, od njih je otuđena određena suma novca i još neka dokumenta. Naši službenici su u vrlo kratkom roku to rasvijetlili i lišili slobode četiri osobe. Što se tiče kazne koja je zaprijećena za ovakva krivična djela, ona je u rasponu od jedne do 10 godina ili, ali u zavisnosti od posljedica koje su nastupile, može se dosuditi i kazna dugotrajnog zatvora“, navodi on.

Nedavno istraživanje nevladine organizacije Fondacija lokalne demokratije u sarajevskoj općini Novi Grad, pokazalo je kako se građani, osobito žene, ne osjećaju sigurnim, te da žive u strahu. Evidentirane su i obilježne lokacije na kojima se najčešće događaju napadi.

„Ne mogu reći da je sitaucija kritična i alarmantna, ali da je dobra - nije. Žene su same prepoznale i zaista pokazale mjesta usred Sarajeva gdje one svakodnevnbo treba da prođu na putu od trolejbusa do svoje kuće i gdje su potpuno neuslovni objekti kroz koje treba da prođu - nema osvjetljenja i slično. Neki segmenti su bolje riješeni, nekai slabije, negdje uopšte nema prijevoza, pogotovo iza 10, 11 sati uvečer“, kaže Selma Begić, projekt menadžerica Fondacije lokalne demokratije.

Izazov za cijelo društvo

U posljednjih nekoliko godina sigurnosna situacija u Sarajevu sve je gora. Probem je kompleksan, u čije se rješavanje se moraju uključiti svi akteri društva, ističe prof. na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Nedžad Korajlić.

„Sama policija ne može riješiti stanje kriminaliteta na nekom području iz razloga što je to jedan multidisciplinaran problem, što se tu mora uključiti i šira društvena zajednica - od porodice, škole, nevladinih organizacija, vladin sektor, pa da bismo mogli rješavati takvo stanje. Sad trenutno imamo pojavu nekih razbojništava nad djecom, otimanje telefona, i o tome će se pisati sedmicu, mjesec, dva dana - i na to će pasti prašina, doći neki novi oblici“, kazao je Korajlić.

Uzroci loše sigurnosne situacije u glavnom gradu BiH mogu se naći u činjenici da se bh. društvo nalazi u još uvijek frustrirajućoj postratnoj tranziciji, što je jedan aspekt problema, kaže sociolog Jusuf Žiga. Prema njegovim riječima, drugi aspekt problema je to što se bh. društvo samo po sebi zapustilo.

„Svi moraju to prepoznati kao vlastiti izazov – od roditelja, preko učitelja, nastavnika, dalje preko policajca, tužioca, do ministra koji treba da vodi politiku u društvu, da se ne dozvoli da se dvije, tri godine nije u stanju riješiti problem neke lokacije gdje treba izgraditi takvu jednu ustanovu, a kamoli obezbijediti sredstva i kadrove i sve ostalo, kako bi se ljudi bavili intenzivnije takvim problemima i takvim patologijama“, smatra Žiga.

Koliko se građani Sarajeva osjećaju sigurnim, najbolje pokazuju odgovori iz naše ankete.

„Naravno da se ne osjećam sigurno. Ja pamtim vrijeme u Sarajevu kad 25 godina nije bilo nijednog ubistva“, „Prošle godine pred Markalama, slučjano ovako rukom - kad balavac narukvicu da mi skine. A narukvica od ’72. godine iz Minhena, s olimipjade. Ne osjećam se sigurnom“, „Društvo bi trebalo da poradi na tome. Prevencije da se prave veće, da se društvo angažuje - jer policija ne može sve sama da uradi“, „Skoro su mi prorezali ceker, ali odnijeli mi futrolu od naočala, mislili da je novčanik“, „Upravo gledam da hodamo kao konji nogostupom, a ne građani. Sramota je da je ovoliko prljav grad. I to je isto nesigurnost građana“, kažu građani.

Jedna od poražavajućih činjenica je i to što počinitelji ovih djela, nakon što budu ispitani, uglavnom završe na slobodi jer Kazneni zakon BiH samo u najtežim oblicima kriminalnih djela predviđa mjere dugotrajnog pritvora.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG