Dostupni linkovi

logo-print

U potrazi za antikriznom strategijom Vlade Crne Gore


Ilustracija

Ilustracija

Da li crnogorska Vlada ima dugoročnu strategiju za izlazak iz krize ili se sva umiješnost svodi na na zaduživanje kroz koje se popunjavaju budžetske rupe?

Javni dug u Crnoj Gori premašio je 50 odsto bruto društvenog proizvoda, planirana zaduženja su sa 200 povećana na 300 miliona eura, a od ekonomskog rasta, koji je crnogorske premijer obećavao na početku mandata, nema ništa.

Umjesto toga, građani plaćaju oko 200 miliona eura kredita koje je Vlada garantovala neodgovornim stranim investitorima.

Da li Vlada ima plan kako da prebrodi ovu situaciju, dodatno otežanu globalnom ekonomskom krizom, ili će i nadalje srljati u nova zaduženja kako bi popunila budžetske rupe, umjesto da taj novac ulaze u kapitalne projekte, pitali smo univerzitetskog profesora Milenka Popovića.

“Ja u dosadašnjem ponašanju vlade ne vidim dugoročnu strategiju. Vidim jednu igru u kojoj će se vlada naći u situaciji, ako se bude ovako ponašala, da bira između toga da spriječi dalje zaduživanje države, dalji rast javnog duga i takvo nastojanje će voditi padu stope rasta i padu nivoa proizvodnje i slabljenju životnog standarda , što će biti praćeno socijalnim nemirima. I u toj igri između socijalnih nemira i nastojanja vlade doći ćemo do konačnog ishoda. Što ovi protesti budu veći to će vladina nastojanja za smanjenjem javnog duga biti više osujećena i doći će do daljeg rasta javnog duga. Zapravo, to je ono što ja očekujem jer su nemiri već vrlo živi“, kaže Popović.

U Vladi, međutim, nisu pesimisti. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović i dalje polaze nade u to da je Crna Gora atraktivna za strane invetitore

Vujica Lazović

Vujica Lazović

“Naš izlaz je u direktnim stranim investicijama. Činjenica da svake godine bilježimo ne baš male stope rasta u oblasti turizma i da se visoko kotiramo kao atraktivna turistička destinacija, govori da ćemo u dugoročnom periodu imati jedan stabilan izvor prihoda iz turizma. Strane direktne investicije su potrebne, ne samo za valorizaciju turističkih potencijala, nego i za razvoj infratsrukture. Neka je procjena je da su pet do šest milijardi eura ukupni infrastrukturni troškovi u Crnoj Gori, dakle govoreći o saobraćajnoj i drugoj infrastrukturi. Ono što smo mi mogli da uradimo jeste da sačuvamo jedan atraktivni ekonomski ambijent i vidite da ni u uslovima krize nijesmo mijenjali poresku politiku u smislu da bi je učinili manje atraktivnom. Drugo je to da našu atraktivnost čini i stabilna političko ekonomska situacija i veliki koraci naprijed u evropskim i evro – atlantskim integracijama“, smatra Lazović.

Milenko Popović se slaže da postoje načini za oporavak, ali ponavlja da kod Vlade ne prepoznaje strategiju.

„Postoji mogućnost da se umjesto zaduživanja države, da bi se održala agregatna tražnja i rast proizvodnje, da se zadužuje privreda, i to onaj dio privrede koji je pod jakim uticajem države i gdje mi zaista imamo perspektive, a to su energetski resursi kojima raspolažemo. Sa takvom vrstom zaduživanja, a slobodnih sredstava ima okolo u svijetu za tako dobre projekte, Crna Gora bi mogla da i dugoročno delegitimira ograničenja i poveća perspektive na dug rok, a srednjeročno moglo bi da djeluje anticiklično kroz realizaciju tih projekata”, naglašava Popović.

Vujica Lazović se takođe nada da se izlaz može naći kroz ulaganja u energetski sektor.

“Prostor gdje ima mogućnosti za rast je svakako energetika gdje imamo nekoliko gotovih projekata , naročito u dijelu valorizacije hidro potencijala. To jeste pravi pristup, aktiviranje Maoča, odnosno izgradnja termo centrale 2 X 250 megavata i eksploatacija nalazišta, koje po procjenama ima 110 miliona tona uglja. To jeste šansa da sa dva ili tri energetska objekta, ne samo inteziviramo naše investicione aktivnosti i kroz multiplikaciju dobijemo jedan novi zamajac za ekonomiju, koliko nam je bitno da eliminišemo energetski deficit i u tom pogledu za građane i potrošače u Crnoj Gori obezbijedimo u dugoročnom
smislu jednu stabilniju situaciju u svakom pogledu
“, zaključuje Lazović.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG