Dostupni linkovi

logo-print

Boljke crnogorskih medija: Politički pritisci i niske zarade


Ilustracija

Ilustracija

Crnogorski novinari i urednici negativno ocjenjuju stanje medijskih sloboda u Crnoj Gori. Najodgovorniji za kršenje medijskih sloboda, prema istraživanju koje je proveo Centar za demokratiju i ljudska prava, su pojedinci – politički moćnici, vlast na državnom i lokalnom nivou, pojedinci – ekonomski moćnici i političke partije.

Istraživanje provedeno među urednicima i novinarima crnogorskih medija je pokazalo da bez obzira što smatraju da je stanje demokratije generalno bolje u odnosu na period od prije pet godina, medijske slobode su ocjenjene negativno, kako od zaposlenih u državnim tako i privatnim medijima.

Najvažniji razlozi koji ograničavaju medijske slobode identifikovano su politički pritisci od strane vlasti ali i sa svih strana, nedovoljno razvijenu demokratska svest građana, ali i loša ekonomska situacija u kojima se mediji nalaze kao i niske plate samih novinara, saopštio je profesor Miloš Bešić, prezentujući rezultate istraživanja na skupu u organizaciji OEBS-a na kome su prisustvovali predstavnici gotovo svih medija.

"Medijske slobode se ocjenjuju negativno od strane zapošljenih u crnogorskim medijima. Kada je riječ o kršenju medijskih prava i sloboda, posmatrano po godinama možemo identifikovati negativan trend. Najčešći oblik ugrožavanje medijskih sloboda je optuživanje i politički pritisak koje političke partije vrše na medije, zatim uskraćivanje prava na informacije od javnog značaja, optuživanje i pritisak od strane vlasti i optuživanje od strane drugih medija. Za kršenje medijskih sloboda najodgovorniji su pojedinci i politički moćnici, vlast na državnom i lokalnom nivou, pojedinci – ekonomski moćnici i političke partije", kaže Bešić.

Istraživanje je pokazalo da je najčešći oblik ugrožavanja medijskih sloboda optuživanje i pritisak koji političke partije vrše na medije, zatim, sledi uskraćivanje prava na informacije od javnog značaja, optuživanje i pritisak od strane vlasti i optuživanje od strane drugih medija, rekao je Bešić navodeći da bi najbolja moguća mera koja bi unapredila medijske slobode jeste ona kojom bi se zakonski, napad na novinare tretirao kao napad na službeno lice u vršenju dužnosti.

Šarunas Adamovičijus, šef OEBS misije u Crnoj Gori je ocjenio pozitivno što je Vlada dekriminalizovala klevetu, ali je naglasio da se drastični napadi na medije, kao što je spaljivanje vozila dnevnika Vijesti, mora do kraja istražiti.

"Pritisci i napadi na novinare i imovinu medija izazivaju zabrinutost. Takvi slučajevi treba da budu adekvatno istraženi, a počinioci tih djela privedeni pravdi", poručio je on.

Kontrola uz platu na pipetu

Novinar Darko Ivanović je komentarisao stavove novinara i urednika prema kojem je od obnavljanja nezavisnosti stanje demokratije generalno poboljšano, ali istovremeno većina zaposlenih u medijima negativno ocjenjuje stanje medijskih sloboda.
Ilustracija

Ilustracija


"Što je potpuno šizofreno jer je medijska sloboda osnova demokratije. Novinara itekako možete kontrolisati ako mu pola plate date u džep, odnosno u koverti, pola na računu. Itekako ga možete kontrolisati kada mu smanjite platu za 30 posto, ako mu ne date platu jedan mjesec, pa mu na pipetu dajete novac", navodi Ivanović.

Na skupu u organizaciji OEBS-a mogle su se čuti i zamjerke na račun istraživanja sprovedenog među novinarima i urednicima crnogorskih medija.

Ranko Vujović iz Udruženja nezavisnih elektronskih medija je ocjenio da je istraživanje trebalo da obuhvati i zloupotrebu slobode medija i konstatovao da je glavna karakteristika medija manipulacija i laž, ali ne precizirajući na koje medije misli.

"Kako je laž postala dominantna vrijednost u izraživanju crnogorskih novinara i kako smo mi svi do svega toga došli. Ako smo saglasni da su mediji jedan od temelja demokratije prema kakvoj to mi onda demokratiji idemo ako mediji imaju danas takve karakteristike? Ako su manipulacija i dezinformacija i, ponavljam – laž danas postale glavne vrijednosti medija u Crnoj Gori", kazao je Vujović.

Advokat Veselin Radunović je ocjenio da o slobodi medija u Crnoj Gori govore najdrastičniji slučajevi kršenja prava zaposlenih u medijima od kojih je nabrojao tri ključna neriješena slučaja.

"Mislim na slučaj ubistva urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića. Takođe, po meni ne toliko drastičan, ali svakako drastičan primjer je slučaj"Vijesti – gradonačelnik Mugoša". Paljenje vozila Vijesti za koji visoki zvaničnici kažu da je prioritetan. A ja tvrdim da im to nije prioritet. I još jedan slučaj koji je po meni takođe drastičan i koji pokazuje kakvo je stvarno stanje kada je sloboda medija u pitanju, a to je slučaj novinara Petra Komnenića koji je, kako je javnost upoznata pred izdržavanje kazne zatvora od 4 mjeseca zbog toga što je radio svoj posao", navodi Radunović.

S obzirom da je istraživanje među novinarima rađeno prije najnovijih napada na dnevnikVijesti, procjenjeno je da bi rezultati istraživanja mogli biti i drastičniji.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG