Dostupni linkovi

logo-print

U BiH već počelo burno socijalno proljeće


Protest penzionisanih boraca, Sarajevo, mart 2012.

Protest penzionisanih boraca, Sarajevo, mart 2012.

Štrajkovi i protesti postaju svakodnevni, nezadovoljni su radnici, boračka populacija, socijalno ugrožene kategorije. Svi dobijaju iste odgovore - novca nema, budžeti su restriktivni. Socijalno raslojavanje je sve očitije, a odgovornosti za kriminalnu privatizaciju nema.

Bosna i Hercegovina ima preko 540.000 nezaposlenih i u odnosu na broj stanovnika u toj oblasti je rekorder u regiji. Ekonomija je na koljenima, a privreda u kolapsu. Posljedica je to kriminalne privatizacije, ali prvenstveno nemarnog odnosa vlasti da riješi probleme.

Nekadašnji privredni giganti su ili u stečaju ili pod katancem, a radnici koji su u firmama proveli više od tri decenije na ulici. Među njima su i nekadašnji zaposlenici zavidovićke “Krivaje”, jednog od najuspješnijih preduzeća drvne industrije u bivšoj Jugoslaviji.

Njih 126 prije četiri godine, kada je provedena privatizacija, nisu pristali da se odreknu potraživanja koje im je firma dugovala, zbog čega su dobili otkaz. Uprkos presudi suda, ali i inim obećanjima Vlade Federacije BiH, nakon 30 i više godina staža još uvijek čekaju otpremnine. Kažu kako ih je neimaština i nužda natjerala da u srijedu iz Zavidovića pješice krenu u Sarajevo, na proteste.

„Da li ta Vlada i neko u državi imaju imalo svijesti da ja trebam za dvije godine penziju dobivati za njihovu jednu platu. Premijer Nikšić kaže nema para. Pa nek smanji svoju platu“, kaže jedan od radnika Krivaje Esad Okanović.

Nekolicini žena koje smo zatekli ispred zgrade Federalne vlade u Sarajevu, u “Krivaji” su proveli cijeli radni vijek, a do penzije im je nedostajalo nekoliko godina. Radnica koja je željela ostati anonimna kaže za naš radio da je bolesna i nema novca za liječenje, a penziju, kako navodi, neće doživjeti:

„Moj je muž u svemu tome preminuo, pa sam uzela njegovu penziju 310 maraka.“

Na pitanje kako 310 maraka mjesečno rasporediti radnica odgovara: 'Nikako'.

Jesu li i sindikati odgovorni

„Krivaja“ je samo jedno u nizu nekadašnjih privrednih giganata čiji su radnici ostavljeni da se snalaze kako znaju i umiju. Već u petak u Sarajevo na proteste stižu i radnici “Konjuha” iz Živinica, također preduzeća drvne industrije. I oni već godinama potražuju svoja prava ispred zgrade kantonalne vlade u Tuzli.

Prepušteni su sami sebi, jer sindikati u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri su u službi postojećih vladajućih struktura. Uprkos što radnici kažu kako sindikati rade samo za svoje interese, Ranka Mišić, predsjednica Sindikata Republike Srpske, tvrdi suprotno:

Konjuh Živinice

Konjuh Živinice

„Jedna tenza je pogrešna. Oni koji su ustvari odgovorni su vlasti i poslodavci, odgovorni su za svoj kapital i za radnike koji rade kod njih, a sindikat štiti isključivo interese svojih članova.“

Ono što zabrinjava je da vlasti ni na jednom nivou nemaju plan i program razvoja, niti pokazuju interes da pomognu socijalno ugroženim kategorijama. Zakone koje donose krše, kao što je slučaj sa otpuštenim pripadnicima Oružanih snaga BiH.

Prije dvije godine Vijeće ministara BiH je usvojilo izmjene zakona kojim se reguliše da se ratnim veteranima isplati otpremnina, ali još uvijek u budžetu nije obezbijeđeno 14,5 miliona eura za tu namjenu. To je ujedinilo pripadnike nekadašnje tri zaraćene strane, koji već dva dana štrajkuju glađu ispred državnih institucija u Sarajevu:

„Ja i Savo smo komšije, ali smo ratovali jedan protiv drugog. Mislim da ovo našim političarima uopšte ne godi zato što mi možemo živjeti zajedno.“

„Žalosno je reći - ovo nije država. Da je država, ovo ne bi dozvolili, ne samo sa nama, nego općenito ne bi dozvolili da se ovako s ljudima ponaša. Ljudi moraju doći da traže svoja prava, ljudi su gladni. Mene uopće ne interesira ko je gore. Da li mu je ime Marko ili Mujo - samo neka je čovjek.“


Iz šupljeg u prazno

Umjesto da se dugovanja prema bivšim borcima izmire, Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH, čovjek koji je predsjedavao Vijećem ministara kada su donesene izmjene zakona o otpremninama, danas nudi druga rješenja:

„Pokušavamo u okviru Ministarstva finansija da obezbijedimo sredstva u budžetu za počinjanje novog biznisa i za preškolovavanje ovih ljudi.“

No, nisu samo prevareni bivši pripadnici Oružanih snaga BiH. Vlasti u Republici Srpskoj na isti način manipulišu boračkom organizacijom tog bh. entiteta. Izmjenama Zakona o pravima boraca, umjesto dosadašnjih zagarantovanih 250 eura, dobijaće 100 eura manje.

Vlada im je obećala da će pronaći sredstva kako bi nadomjestila razliku u novcu, mada se ne zna kako s obzirom da sredstava za tu namjenu u budžetu nema. Zoran Đerić, potpredsjednik PDP-a, ovako komentariše odluku Vlade:

„Vlada RS će morati sa neke budžetske stavke da skine sredstva. Plašimo se da će to biti opet urađeno iz neke socijalne kategorije, da ćemo opet doći u sitauciju da, kad su u pitanju budžet i finansijska sredstva, presipamo iz šupljeg u prazno.“

Duljko Hasić, ekonomski analitičar, kaže da niti jedna vlada u BiH nema osjećaj za obespravljene građane, već se bori samo za svoje interese. Prema njegovim riječima, glomazna administracija sa preko 140 ministara, njihovih pomoćnika, sa brojnim poslanicima, onemogućava svaki pomak u privrednom i ekonomskom smislu.

„Pogrešna politika u ovoj zemlji koče njen razvoj, da ona krene naprijed. Danas u svijetu su tri ključna elementa: hrana, komunikacije, energija. I u jednoj i u drugoj i u trećoj oblasti BiH ima prednosti. BiH zaista ima perspektive i ima mogućnosti da izađe iz ovog teškog sljepila, da poboljša život i standard stanovništva koji je zaista ponižavajući u odnosu na sve ostale zemlje u regionu“, zaključuje Hasić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG