Dostupni linkovi

logo-print

U vrijeme SDK nije bilo neplaćanja poreza na zarade


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Vlada Crne Gore prošle godine nije uspjela da, kroz izmjenu Krivičnog zakonika, neplaćanje poreza na zarade ustanovi kao krivično djelo. Sada ponovo najavljuje istu inicijativu što je izazvalo negodovanje poslodavaca koji tvrde da je ovo pitanje već normirano drugim zakonima, ali da ih nadležne državne institucije ne primjenjuju.

Govoreći o ovoj problematici, ekonomski analitičar Siniša Lekić sugeriše da umjesto kriminalizacije neuplaćivanja doprinosa i poreza na zarade, treba primijeniti druge mjere.

Istina je da je utaja poreza teško krivično djelo u svim iole uređenim državama, ali ovdje se ne radi o utaji, odnosno, prikrivanju ili lažiranju podataka na osnovu kojih se utvđuje porez, već finansijskoj nemoći privrede da izmiruje, korektno utvrđene, finansijske obaveze prema državi.

RSE: Gospodine Lekiću, Vladina namjera da neplaćanje poreza na zarade koje, mora se naglasiti, nije utaja poreza, preko parlamenta ustanovi kao krivično djelo je izazvala negativne reakcije, naročito, poslodavaca. Da li ovaj Vladin Prijedlog vidite kao dobar način za uvođenje fiskalne discipline u ovoj oblasti?


Lekić: Prvo se treba osvrnuti na razlog zbog kojeg je došlo do neplaćanja poreza i doprinosa na zarade. Dok je funkcionisala nekadašnja Služba društvenog knjigovodstva, plate i doprinosi su bili vezani i takvih pojava nije bilo, niti su se mogle desiti. Uvođenje novog platnog prometa preko banaka, došlo je do toga da se plate mogu isplatiti, a da se porezi i doprinosi ne plate.

Posebno je to bilo indikativno za javna preduzeća i državne institucije, a nakon njih su tome počeli da pribjegavaju i subjekti u privatnom vlasništvu. Mislim da postoje drugi načini da se učvrsti finansijska disciplina i poboljša punjenje budžeta, a ne da se ide na uvođenje krivičnog djela. To nije dobra mjera.

Šta će se desiti ako se to stvarno uradi. Neke ljude ćemo da zatvaramo, krivično gonimo... pa, kako će ti subjekti da funkcionišu? Kako će se tretirati odgovornost, naročito, po opštinama i javnim preduzećima? Ljudi to rade zbog teške ekonomske situacije, a ne zato što su nesvjesni obaveze plaćanja poreza i doprinosa.

RSE: Zašto Vlada poseže za ovakvim rješenjima koja prijete da umjesto rješenja za jedan problem, postanu izvor novih problema? Ovo može dovesti do toga da zaposleni ostanu bez plata jer poslodavci nemaju da plate doprinose, firme mogu zapasti u još dublju nelikvidnost, potencijalni preduzetnici se mogu obeshrabriti da krenu u biznis zbog straha od prijetnje da će doći pod udar Krivičnog zakonika?


Lekić: Sigurno. Upravo je ta konstatacija tačna. Ako novca nema – šta znači krivična odgovornost.

RSE: Ali, zašto Vlada to radi?​
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Lekić: Pa, zato što nema novca. Očito je da su zaduženja velika i oni misle da je to jedna od mjera kojima će moći da malo da "pokrpe" prihode. Najveći problem je ukupan poreski dug iz prošlih godina i njegova nenaplativost. To je osnovni problem, a doprinosi na plate se mogu riješiti drugim mjerama – platnim prometom kao u doba SDK, odnosno, obavezom da se svaka uplata primanja na lični račun automatski oporezuje..

RSE: Kako Vam djeluje pokušaj ministra finansija Radoja Žugića da afirmiše ovo zakonsko rješenje, a vjerovatno i da motiviše poslodavce da ga prihvate, pozivanjem na patriotizam?


Lekić: Šta znači patriotizam i plaćanje poreza? Znači osobe koje rade u javnim preduzećima i državnim institucijama, a ne plate poreze i doprinose na plate nijesu dovoljno patriote? Ne znam kako je ministar Žugić mogao da na taj način sagledava ovu problematiku.

RSE: Poslodavci su, naročito iritirani Žugićevim pominjanjem patriotizma, postavili pitanje adresirano na državne institucije nadležne za ovu problematiku – gdje je patriotizam onih koji sve vrijeme ne rade svoj posao i ne primjenjuju zakon. Čini se da ova argumentacija nije bez osnova, odnosno, da su institucije zakazale?


Lekić: Očito je da su zatajile, ali je pitanje – zašto. Da li su one zatajile zato što nijesu znale da rade, nijesu htjele da rade, ili su imale neku preciznu direktivu da ne rade? To je suštinsko pitanje. Poznato je da je bilo povlašćenih preduzeća kojima se to, jednostavno, tolerisalo.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG