Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li slučaj Maktouf-Damjanović izmjeniti suđenja za ratne zločine u BiH


Jedna od sudnica Suda BiH

Jedna od sudnica Suda BiH

U Strazburu je na sastanku Komiteta ministara Vijeća Evrope i predstavnika bh. pravosudnih institucija u četvrtak razgovarano o provođenju odluke u slučaju "Maktouf - Damjanović", na osnovu koje je Ustavni sud BiH ukinuo deset presuda za ratne zločine i genocid. Mnogi pravni stručnjaci ocjenjuju kako je odluka Ustavnog suda BiH zapravo u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. No, ukoliko se pokaže da nije, svim osuđenim za ratni zločin moraće biti ponovljena suđenja, a oni pušteni na slobodu.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Maktouf-Damjanović“ prouzrokovala je brojne polemike u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine, dovela do političkih prepucavanja, ali što je najvažnije - kod žrtava izazvala ogorčenje i strah. Tim prije jer je na osnovu ove odluke Ustavni sud BiH naložio puštanje na slobodu deset osoba optuženih za ratni zločin i genocid, što oni, prema riječima Zijada Smajlovića iz Udruženja građana za pravdu, mir i povratak, doživljavaju kao pobjedu:

„Šest ljudi koji su sa teritorije BiH došli su u svoje mjesto prebivališta, s obzirom da žive u Bajinoj Bašti, Srebrenici itd. Srpski predstavnici vlasti u Srebrenici, u Bratuncu napravili su im takav dernek, da su svi svi povratnici osjetili da je toliko sigurnost njihova ugrožena da je to nemoguće opisati“, kaže Smajlović.

Niti jedna presuda nije izazvala toliko polemike i neslaganja unutar pravosudnih institucija kao što je to slučaj sa ovom u predmetu „Maktouf-Damjanović“.

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava u julu je u ovom predmetu „utvrdio da je Sud BiH, donoseći presudu za ratni zločin, pogrešno primijenio Krivični zakon iz 2003., umjesto zakon SFRJ iz 1976..“

Mnogi smatraju kako se ova presuda dosljedno treba provesti i u drugim predmetima koji se vode pred bh. pravosuđem, što potvrđuje i izjava Milorada Novkovića, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH:

„Ja sam u ranijim svojim izlaganjima u više navrata isticao da se odluke Suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH ne mogu ignorisati i da se moraju implementirati“, kaže Novković.

„Ono što je, po mom sudu, sad složenije jeste stvoriti zakonske pretpostavke da bi svi građani BiH, pa i oni koji su eventualno vjerujući u raniju praksu, a koja je bila naslonjena na jednu odluku Ustavnog suda, nisu iskoristili svoje pravo, pa se nisu apelacijama obratili prema Ustavnom sudu“, konstatuje Bariša Čolak, ministar pravde BiH.

No, prema riječima advokatice Vasvije Vidović, Ustavni sud BiH je pogrešno protumačio odluku Evropskog suda:

"Sud u Strazburu je donio odluku u kojoj je jasno naznačio da je odlučivao in konkreto imajući u vidu ta dva slučaja, a nikako nije donio odluku koja bi se odnosila na apstraktni broj slučajeva. Kako se čini, Ustavni sud BiH je pogrešno protumačio taj stav Suda u Strazburu, pa je donio odluku koja se odnosila na predmete genocida, u kojoj se čini da se odnosi na neodređen broj odluka", ocjenjuje Vasvija Vidović.

Inače, bosanskohercegovački dužnosnici kao da ne ulaze dublje u problem i ne razmišljaju o tome da će, najvjerovatnije, svi postupci pred Sudom BiH morati biti ponovljeni u predmetima ratnih zločina. A da je to tako, potvrđuje i Asja Papo, iz Kancelarije za odnose sa javnošću Suda BiH:

„U predmetima Mirko Mile Pekez i Zrinko Pinčić za dane 16., odnono 17. decembar 2013. godine zakazane su javne sjednice. U predmetu Mirko Špire Pekez i Milorad Savić za dan 16. decembar 2013. godine zakazan je početak pretresa“, kaže Asja Papo.

Svi navedeni su osuđeni od devet do 29 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a trojica od četvorice pušteni na slobodu nakon odluke Ustavnog suda BiH.

„Mislim da bi država BiH trebala organizirati jednu međunarodnu konferenciju na koju ćemo pozvati sve relevantne stručnjake, koji će sjesti i jednom za svagda riješiti tu priču. Mi sad već vidimo kako Tužilaštvo i Sud BiH, advokati počinitelja i ljudi u RS i u Federaciji na potpuno različit način tretiraju kako bi trebalo riješiti odluku Evropskog suda. Mislim da bismo se mi kao društvo, kako bismo izbjegli ovakve sramotne situacije u budućnosti - sramotne najprije prema žrtvama tih zločina - trebali uozbiljiti, sjesti svi zajedno i pronaći jedan način“, kaže Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava.

Treba reći da su Abduladhim Maktoufi i Goran Damjanović, dvojica osuđenih koji su tužili BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava i čija je aplikacija dovela do pravosudnog haosa u BiH, osuđeni na pet godina zbog ratnog zločina nad civilima u opštini Travnik, odnosno 11 godina zbog premlaćivanja grupe zarobljenih Bošnjaka u Sarajevu. Maktouf danas živi u Maleziji, a Damjanović u BiH.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG