Dostupni linkovi

logo-print

U Sarajevu promovisana knjiga Sonje Biserko


Promocija knjige Sonje Biserko, foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

Promocija knjige Sonje Biserko, foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

Knjiga Sonje Biserko „Urušavanje Jugoslavije - fatalna privlačnost srpskog nacionalizma“, kako je navedeno u predgovoru, esencijalno je štivo od kojeg će koristi imati svi oni koji žele da dobiju jasnu sliku o fatalnoj privlačnosti srpskog nacionalizma, ali i da razumiju da ta privlačnost ne može nestati preko noći. Nakon Evropskog parlamenta, knjiga predsjednice Helsinškog odbora Srbije je promovirana u utorak u Sarajevu, a promociji je prisustvovao veliki broj univerzitetskih profesora i članova nevladinih organizacija i udruženja žrtava iz proteklog rata u BiH.

Knjiga je bila pokušaj da se razumije pozadina ratova u proteklih 20 godina, jer oni nisu počeli iz čista mira, kaže autorica knjige.

U predgovoru knjige Urušavanje Jugoslavije - fatalna privlačnost srpskog nacionalizma, Sabrina P. Ramet navodi da je knjiga Sonje Biserko hrabro štivo jer jer je kroz njega napisana optužnica za agresivni srpski nacionalizam, koji autorica prati od 19. stoljeća i koji identificara kao glavni faktor raspada bivše Jugoslavije.

Optužnica se ne odnosi samo na političare, već i za veliki dio srbijanskog društva.

“Moj primarni cilj je bio da i sama naučim šta se iza svega toga krilo i uzela sam kao odrednicu godinu 1966., od Brionskog plenuma, kada je Jugoslavija odlučila da se federalizuje i kada je srpska strana to doživela kao krah Jugoslavije i početak kraja te zemlje. Tada počinju pripreme kroz kulturnu sferu, a kasnije i političku, a zaustavila sam se na '91. godini, sem što imam prilog kojim objašnjavam šta je posledica te politike. Danas se vidi da se Srbija nalazi u situaciji kada i sama mora odustati od toga, silom ili milom. To je prosto pokušaj razumevanja orijentacije u srpskoj politici, koja očigledno nije nova i ima korene s početka stoljeća. Ovo je pokušaj da se razume kako takva politika, ne samo Srbiju, već bilo koju zemlju koja se upusti u nju, dovede do kraha. Važno je da mladi ljudi imaju bar neku osnovu da počnu i sami istraživati", kazala je Biserko na promociji knjige u Sarajevu.

Srbijansko društvo se mora suočiti sa svojom kriminalnom prošlošću i obračunati se sa nasljeđem Slobodana Milošovića na svim nivoima - od programskog do pragmatičnog.

Postavljanje pitanja moralne odgovornosti jedini je način da se prekine sa praksama prethodnih dekada kako bi se konstruisao novi identitet.

"Nacionalizam je još uvek živ, ali on više nema tu mobilizatorsku snagu. To se pokazalo sada prilikom potpisivanja sporazuma Beograd - Priština. Videli ste da su ti protesti u Novom Sadu i Beogradu bili bez neke energije, ali to ne znači da je nacionalizam nestao. Isto tako, nestala je privlačnost tog nacionalizma kod građana Srbije. Oni očekuju sasvim drugačije rezultate od ove ili bilo koje druge vlade. U tom smislu i same političke elite se moraju skoncentrisati na neke konkretne rezultate", kaže Biserko.

Prijeko potrebna kritička svijest

Iako je u knjizi velika pažnja posvećena teritorijalnim ambicijama i političkim programima, ratovima koji su za cilj imali stvaranje velike Srbije, značajan dio odnosi se i na kulturu i religiju, preko koje su pripadnici srpskog naroda decenijama navođeni da se smataraju superiornijim u odnosu na druge.

Analiza uloge JNA i njezine transformacije u srpsku vojsku ne ostavlja nikakve dileme da je Srbija imala apsolutno ujedinjenu komandu i kontrolu vojske, policije i tzv. paravojnih jedinica, na svojim teritorijama i u susjednim državama, odnosno da su genocid i etničko čišćenje bili dio stvaranja velike Srbije.

U poglavlju pod nazivom Antimuslimanski krstaški rat, Biserko navodi da su „dugo pre početka rata autori Memoranduma poticali negativne stereotipe o muslimanima kao stranom, inferiornom, geoopasnom faktoru“. Jedna od teza koja je najčešće isticana je „da će se rat voditi protiv nevernika koji su izdali stoljećima stare interese pravoslavne crkve i srpskog naroda“.

Autorica u knjizi navodi i stavove tzv. srpskih orijentalista Miroljuba Jeftića, Darka Tanaskovića i drugih koji su svojim člancima o islamu redovno pisali kao o inferiornoj, nazadnoj i nasilnoj religiji, što je, smatra Biserko, bila osnova za razvijanje genocidne propagande protiv Bošnjaka.

Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, je uvjerena da će njena knjiga u Srbiji doživjeti sporenja.

"Elite neće biti spremne da se na taj način osvrnu na ono što se dešavalo. Teze koje preovlađuju uglavnom idu u pravcu relativizacije i izjednačavanja krivice, čak i negiranja. Kao što znate, zvanična je teza da Srbija nije bila u ratu i biće vrlo teško to odstraniti i promeniti taj narativ", kazala je Biserko i napomenula da u Srbiji ipak ima više od 400.000 ratnih veterana, te da postoje haške presude koje će se kad-tad morati uzeti u obzir.

Demokratska tranzacija Srbije moguća je samo ukoliko međunarodna zajednica ozbiljno pomogne u reformi srbijanskih institucija, policije,vojske, pravosuđa i obrazovanja, i to uz izdašnu ekonomsku podršku.

Komentirajući izvinjenje predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića za zločine počinjene u BiH, ona je kazala da je važno i kako se izvinjenja kažu, ali i da je “Nikolić u toj svojoj izjavi bio suviše arogantan izvinjavajući se za zločine pojedinaca sedeći u fotelji, te iako je neke stvari kazao, on nije suštinski promenio svoj stav jer je rekao i da genocid u BiH nije dokazan".

“Ipak, imajući u vidi njegovu prošlost i sve što je govorio, možemo reći da je to iskorak, ali to nije dovoljno za ono što Srbiji sledi,” podvukla je Biserko.

Jedan od promotora knjige, prof. dr. Asim Mujkić, je ocijenio da su Srbija i BiH kao spojene posude i da probleme koje imamo trebamo gledati u tom kontekstu. Ocijenio je da knjiga Sonje Biserko nudi priču marginalizirane tradicije kritičkog promišljanja, koja u Srbiji seže još od Dimitrija Tucovića, Svetozara Markovića i danas Latinke Perović.

"Ti autori sa pozicije građanske i liberalne ideje kritiziraju koncepciju velike Srbije. Knjiga je vrlo važna za nas i nudi nam nadu da se u Srbiji nudi prijeko potrebna kritička svijest. Srpski nacionalizam posustaje. Ako je vjerovati ovome što se dešava u vezi sa Briselskim sporazumom i evo današnjim sastankom u Ankari (sastanak Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije sa turskim zvaničnicima op. a.), vidi se da taj nacionalizam posustaje. Uvjeren sam da će se posustajanje srbijanskog nacionalizma odraziti i na srpski nacionalizam u BiH, koji je još najjači generator dezintegracije", kazao je Mujkić.

Na kraju knjige autorica je ocijenila da je put transformacije društava na ovim prostorima dugačak, ali da je evropski put okvir u koji je međunarodna zajednica stavila zemlje Balkana i kojem se mora težiti.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG